|
MEDŽLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE KOZARAC
LIČNA KARTA MIZ-e KOZARAC
Službeni naziv: Medžlis Islamske zajednice Kozarac Adresa: Maršala Tita bb, 79202 Kozarac Tel: 052/346-080 fax: 052/346-081
Godina osnivanja medžlisa: 1959.
Muslimanska populacija na području medžlisa: 29.000 (prije agresije, a trenutno oko 8.000 stalnih povratnika) Površina: oko 325 km2 Broj džemata: 15 Broj uposlenih: 10 stalnih imama; 1 honorarni imam
Geografski položaj: Kozarac se nalazi u sjevero-zapadnoj Bosni, na plodnoj ravni jugo-zapadnog podnožja planine Kozare na putu Prijedor-Banja Luka, centar 40 km od Banja Luke i 9 km od Prijedora. Geografskim položajem pripada Bosanskoj Krajini.
Novija povijest: Kozarac se prvi put spominje 1334. godine. Već 1360. godine postaje slobodni kraljevski grad (Libera villa). Bio je središte Sanske župe. Tokom 14. i 15. stoljeca smjenjivalo se bosansko i ugarsko (mađarsko) gospodarstvo nad Kozarcom.Tako ostaje sve do 1518. godine, kada ulazi u sastav Osmanske imperije. Svoj najveci procvat je dozivio za vrijeme turske (osmanske) vlasti, koja je trajala 360 godina (1518.-1878.). U razdoblju od 1687. do 1835. godine biva administrativno-upravno i sudsko središte kapetanije kad doživljava svoj najznačajniji razvoj. Nakon Osmanske vladavine doživljava mnoge promjene vlasti kao i sama Bosna. U svim promjenama vlasti ostajao je bez skoro cijele infrasrukture, a najveće razaranje je doživio 1992. godine kada je sravljen sa zemljom, a cjelokupno stanovništvo protjerano od kog je oko 1500 ubijeno u zloglasnim koncentracionim logorima, a oko 300 je dalo svoje živote u redovima Armije BiH širom naše domovine. Povratak muhadžira otpočinje 1998. godine kao i izgradnja domaćinstava. Danas slovi kao primjer uspješnog i masovnog povratka na područje manjeg BiH entiteta.Sva infrastruktura IZ je bila porušena od čega je do danas većina obnovljena. Prve tri džamije u manjem BiH entitetu su otvorene na području ovog Medžlisa od kojih ''Prva džamija'' u Kozaruši 2000. godine.
U organizaciji Islamske zajednice Kozarac je do osnivanja Odbora IVZ SFRJ 1959. godine pripadao srezu IZ Prijedor. Od 1959. prelazi u samostalan Odbor Islamske zajednice i tako funkcioniše do potpunog protjerivanja muslimanskog stanovništva i uništenja cjelokupne infrastrukture maja 1992. godine. Od ponovnog aktiviranja 2002. MIZ-e Kozarac pripada Muftijstvu bihaćkom.
Džemati i službeni MIZ-e Kozarac
|
Red. br.
|
Džemat
|
Ime i prezime službenika
|
Napomena
|
|
1.
|
Alići-Softići
|
Zehrudin ef. Beganović
|
|
|
2.
|
Brđani
|
Said ef. Toromanović
|
|
|
3.
|
Hrnići
|
Ajdin ef. Hrnić
|
|
|
4.
|
Kalata
|
Sulejman ef. Hašić
|
|
|
5.
|
Kamičani
|
Amir ef. Mahić
|
|
|
6.
|
Kozaruša
|
Sakib ef. Džaferović
|
|
|
7.
|
Mujkanovići
|
Rašid ef. Malagić
|
|
|
8.
|
Stari grad-Mutnik
|
Jasmin ef. Glamočanin
|
|
|
9.
|
Trnopolje
|
Mujaga ef. Delić
|
|
|
10.
|
Ujedinjeni džemati (Kevljani, Hadžići i Srednji Jakupovići)
|
Hfz. Muharem ef. Šeperović
|
|
Glavni imami: 1. h. Sakib ef. Džaferović (2002-2007.) 2. h. Amir ef. Mahić (2007-.....)
Vjersko-prosvjetni referenti: 1. h. Teufik ef. Hadžić (1959-1982.) 2. h. Ilijas ef. Mahmuljin (1982-1992.)
Mahić Amir ef.
|