Riješiti administrativne procedure za lakše investiranje u povratnička mjesta

Implementacija Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma još nije okončana. Neophodno je na temelju revidirane strategije povratka na nivou Bosne i Hercegovine poduzeti ozbiljne korake na osiguravanju finansijskih sredstava kojima će se omogućiti održiv dobrovoljni povratak, te kreirati ambijent u kojem će se pitanje povratka tretirati kao osnovno ljudsko pravo. U tom smislu neophodno je pomoći ljudima koji su okončali proces povratka, da ostanu na svojim ognjištima, jer se posljednjih godina evidentnan proces ponovnog napuštanja kućnoga praga, od strane povratnika, koji se nisu uspjeli integrirati u društvo. Ovo je kao jedan od zaključaka rečeno danas, 18. januara 2012. godine u Kozarcu, koji je bio domaćin radnog sastanka na temu Iskustva na polju povratka u Bosni i Hercegovini. Sastanak je organizirala NVO Optimisti, a izvršni producent bila je BMG Bosanska medijska grupa. Sastanku, koji je obilovao konstruktivnim prijedlozima, korisnim analizama, te iskustvima iz procesa povratka, učešće su uzeli predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti sa svih nivoa, predstavnici nekoliko nevladinih organizacija, te udruženja povratnika.

Cilj radnog sastanka bio je markiranje problema sa kojima se susreću povratnici u cijeloj Bosni i Hercegovini, te na temelju toga da se pokuša kroz razgovor doći do prijedloga i inicijativa za unaprijeđenje procesa povratka. Kozarac, kao povratničko mjesto sa izuzetno velikim intenzitetom povratka, poslužio je kao dobar primjer povratnicima u druga mjesta, posebice stoga što se u ovo naselje u općini Prijedor, u posljednjoj deceniji investiralo na desetine miliona maraka.

-Kozarac je trenutno došao u situaciju da je proces povratka realno završen. U međuvremenu puno je urađeno na razvoju kulturnog života, stvaranja ambijenta da se bez smetnji odvija vjerski život, a sigurnost je na zadovoljavajućem nivou. Međutim, imamo problem zapošljavanja i investicija, i to je ono o čemu smo danas razgovarali: kako da prevaziđemo te administrativne procedure koje nisu usaglašene na svim nivoima vlasti. Dakle, razmotrili smo načine i mogućnosti investiranja u mjesta povratka, te analizirali problematiku integrisanja povratnika u društvo. Cilj ovog sastanka nije bio donošenje zaključaka, odluka ni strategija, već je suština u tome da se ljudi, koji mogu uticati na proces povratka susretnu, razgovaraju i ostvare komunikaciju, koja treba biti unaprijeđena u kasnijoj suradnji na rješavanju životnih problema povratnika u cijeloj Bosni i Hercegovini, kazala je domaćin skupa Zinajda Mahmuljin, naglasivši da je organizacija ovakvih sastanaka neophodna, kako bi se svakodnevni problemi povratnika približili ljudima u vlasti.

Svoja iskustva na polju investiranja u Kozarac, iznio je poduzetnik Jusuf Arifagić, koji je želio dobru praksu poslovanja iz Norveške prenijeti u rodni Kozarac. Kako je istakao Arifagić, osnovni problem pokretanja biznisa koji bi zaposlio povratnike jesu administrativne procedure, nemogućnost dobivanja građevinskih i ekoloških dozvola. Njegov primjer problema u investiranju, oslikava opće stanje u bosanskohercegovačkom poduzetništvu, koje se suočava sa teškim administrativnim zavrzlamama. Gosti iz raznih krajeva BiH, posjetili su Arifagićevo gradilište i na licu mjesta se upoznali sa projektom.

Sastanku u Kozarcu prisustvovao je i Enes Suljkanović, potpredsjednik Republike Srpske, koji je svoja iskustva na polju povratka, stečena u Doboju, ali i drugim krajevima u regiji, prezentirao prisutnima, potencirajući neophodnost razvijanja većeg stepena povjerenja:

-Na ovom sastanku imali smo predstavnike dvije mjesne zajednice koje su primjer održivog i pravog povratka na području RS-a, a riječ je o MZ Kozarac i MZ Tarevci, koji su uz pomoć svojih ljudi u inostranstvu i vlastitim sredstvima, te zdravim projektima uspjeli da naprave situaciju da se što više ljudi vrati, i to bez neke pomoći od institucija. Smatram da trebamo iskoristiti njihovu pozitivnu praksu, kao i ovaj sastanak, za davanje primjera drugim sredinama kako kreirati ekonomsko stanje održivog povratka, – rekao je Suljkanović.

Pozitivne primjere povratka i dobra iskustva prenio je i Obren Petrović načelnik Opštine Doboj, koji je u raspravi istako da je direktna komunikacija sa povratnicima najbolji način saradnje i podrške kao bi bili integrisani u društvo.

Organizatori ističu da je današnji skup bio je inicijalna kapisla za organizaciju sličnih sastanaka u Bosni i Hercegovini koji će tretirati jednu od najvažnijih problematika, a to je održiv povratak.

-Da ima nade za uspješnijom komunikacijom govori  i podatak da su se današnjem sastanku u Kozarcu odazvalo 80 % pozvanih među kojima: Enes Suljkanović, potpredsjednik Republike Srpske, Obren Petrović, načelnik Opštine Doboj, Jusuf Arifagić, investitor u Kozarac, Mirsad Đapo, potpredsjednik Vijeća naroda RS, Mujo Hadžiomerović, predsjednik kluba Bošnjaka u vijeću naroda RS, Mislav Garić, predsjednik UG Agrorazvoj Gojčin, povratnik u Kalesiju, Smail Ibrahimpašić, povratnik u Tarevce, Dragana Kovačević, predstavnica Ministrastva za izbjeglice i raseljena lica RS, Ranko Riđić, potpredsjednik SO Brod, povratnik hrvatske nacionalnosti, Ramiz Salkić, potpredsjednik Narodne skupštine RS, Mirko Trifunović, ministar za rad i socijalnu politiku i izbjeglice ZE-DO kantona, Marko Tutnjević, Investicijsko-razvojna banka RS; predstavnici Ministarstva raseljenih osoba u izbjeglica FBiH, kao i NVO Inicijativa mladih iz Sarajeva – zaključila je Muhmuljin, organizatorica skupa.


18.1.2012.

BMG Bosanska medijska grupa

Komentari (9)

Napišite komentar

Ime

Email

Komentar

smanji | povečaj

Pročitao-la sam i slazem se sa uslovima koristenja.

Dodaj komentar