Prije 32. godine pripadnici srpskih vojnih snaga počinili su stravičan zločin. U prijedorskom selu Briševo streljali su 67 civila. Danas je u ovom porušenom selu godišnjica strašnih zločina koje su srpske snage počinila nad prijedorskim Bošnjacima i Hrvatima.

Nakon genocida u Srebrenici, u Prijedoru je počinjen drugi najveći masovni zločin tokom agresije na BiH. Ubijeno je 3.176 civila od kojih je njih 166 bilo hrvatske nacionalnosti. Prijedor je tako postao i grad s najvećim brojem ubijenih Hrvata u period 1992.- 1995. godina.

Pripadnici srpskih vojnih snaga, Pete kozaračke i Šeste krajiške brigade iz Sanskog Mosta, na današnji dan prije 32. godine u Briševu su ubijali djecu, žene i starce, te nakon strijeljanja 67 civila hrvatske nacionalnosti, popalili i opljačkali selo.

Crkva “Sv. Petra i Pavla”-Briševo

Služenjem svete mise u crkci Svetih apostola Petra i Pavla I obilaskom groblja u prijedorskom selu Briševo, obilježena je tužna godišnjica streljanja 67 civila hrvatske nacionalnosti. Porodice ubijenih gaje daleko veći optimizam da će pravda napokon stići naredbodavce i počinitelje stravičnog zločina.

Podsjećamo da je sredinom marta ove godine Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio optužnicu protiv Veljka Brajića, Slobodana Taranjca, Ranka Kaurina, Branka Dženopoljca i Draška Topića.

Optuženima se stavlja na terete da su, za vrijeme širokog i sistematičnog napada usmjerenog na civilno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području općina Sanski Most i Prijedor, u svojstvu visokih zapovjednika Vojske RS, Kriznog štaba Ljubija i pripadnika oružanih formacija, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.
Optuženi su, da su krajem jula 1992. godine planirali i učestvovali u oružanom, topničkom i pješadijskom napadu na nebranjeno selo Briševo i okolna mjesta u blizini Prijedora, nastanjeno uglavnom civilnim stanovništvom hrvatske nacionalnosti.

Tri osobe su nestale i njihovi posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni.
Prilikom napada počinjena su silovanja i seksualna zlostavljanja nekoliko žrtava, a više desetina osoba uglavnom muškaraca, odvedeno je u prijedorske logore, te je nekoliko žrtava preminulo tokom transporta, a u logoru Omarska ubijena su najmanje tri zatočenika dovezena iz Briševa, navodi se između ostalog u optužnici Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

U Briševu su ubijali djecu, žene i starce. Ervin Matanović je ubijen u 16. godini života, a najstarija žrtva Stipo Dimač, imao je 81. godinu. U Briševu je ubijeno 14 žena i 4 djece.

Nema nikakve sumnje da je 25. juli 1992. godine najtragičniji dan u historiji prijedorskog sela Briševo. Porušene kuće zarasle u korov i obnovljena crkva, dokaz su da su da je nekada bilo života u ovom mjestu. Političari koji toliko govore o konstitutivnosti, jednakosti, ravnopravnosti,… ne dolaze u Briševo. Tuga je ostavavljena Briševljanima i njihovim komšijama koji već 32.godine čekaju pravdu.

Senudin Safić /Mojprijedor.com