Izdvajamo

 

Prema popisu stanovništva iz 1991.godine u Briševu su živjela 793 stanovnika. Od toga broja bilo je 98,48 Hrvata.
Poptpuni mir i život u selu gdje su mještani živjeli od poljoprivrede i radeći u preduzećima prijedorske opštine i susjedne Hrvatske, zaustavili su pripadnici srpskih vojnih snaga, Pete kozaračke i Šeste krajiške brigade iz Sanskog Mosta.

 

Oni su 24. i 25. jula 1992.u Briševu ubili 67 Hrvata. Destrukcija je bila totalna a ubijeni su svi do kojih su zločinci mogli doći. Krvavi pir pripadnika srpske vojske je uništio brojne porodice. Žene su prije strijeljanja silovane, zločina nisu bila pošteđena ni djeca i starci.

 U najmasovnijem zločinu nad Hrvatima u BiH u periodu 1992- 1995 godina, ubijeno je 13 Matanovića, 10 Buzuka, 9 Ivandića, 7 Marijana,… Ervin Matanović je ima 13 godina, Stipo Dimač je ubijen u 81 godini.

 

Danas su se preživjeli Briševljani, razasuti širom svijeta, okupili u rodnom mjestu kako bi se prisjetili nevinih žrtava. Jako ih boli što su zločinci uspjeli u namjerama jer u Briševu danas nema života, a zločinci i naredbodavci slobodom prkose uplakanim majkama i sestrama.

 Od 143 porušene kuće, obnovljeno je tek nekoliko. Samo groblja i obnovljena crkva Svetih apostola Petra i Pavla u kojoj je danas služena sveta misa, podsjećaju na nekadašnji život u ubijenom selu.

 

Banjalučki biskup Franjo Komarica služio je današnju svetu misu. Političare iz BiH ni danas nije zanimalo ubijeno selo. Brojni zaštitnici Hrvata u zemlji i inozemstvu nisu imali vremena da odaju dužnu počast nevinim žrtvama.

mojprijedor.com/ Senudin Safić

"Srpski narod nije kolektivno kriv za zločine i otuda ima odgovornost da se od njih javno ogradi i to djelima. Zato su neizmjerno važne aktivnosti “Žena u crnom”, grupe “Četiri lica Omarske” iz Beograda ili Udruženja “Kvart” iz Prijedora"

kaže Mujagić za Avaz.ba