Izdvajamo

 

Posmrtni ostaci logoraša Omarske i Keraterma otkriveni su u prirodnoj jami dubokoj 20 metara. Ovaj zločin počinjen 1992. godine još uvijek nije dobio sudski epilog. Haški tribunal je u presudi šefu kriznog štaba opštine Prijedor Milomiru Stakiću utvrdio da je petog augusta 1992. godine iz logora Omarska odvedena grupa od 124 zatočenika. Najveći broj ubijenih logoraša je prethodno doveden iz logora Keraterm, a radilo se o preživjelim u masakru u prostoriji broj tri.

 Iz prirodne jame duboke 20 metara u selu Podvidača općina Sanski Most, na lokalitetu Hrastova Glavica, 1998. godine ekshumirani su posmrtni ostaci 124 prijedorska logoraša, ali i posmrtni ostaci dvojice sanskih Bošnjaka ubijenih u Drugom svjetskom rata. Prosjek starosti žrtava Hrastove Glavice je 25 godina, a od 124 žrtve, samo tri su bile starije od 50 godina.

 

Otac Jasmina Musića ubijen je u 24 godini. Jasmin, rođen nekoliko mjeseci nakon očevog strijeljanja, danas je poručio da ovaj zločin mora dobiti sudski epilog, da nije lako biti na mjestu gdje su ljudi tako svirepo ubijeni i da treba gledati u budućnost.

 

Na lokalitetu Hrastova Glavica danas je u organizaciji Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, Regionalnog saveza logoraša Banja Luka i Udruženja logoraša Prijedor 92 i Kozarac obilježena 30. godišnjica strijanja 124 prijedorska logoraša Omarske i Keraterma.

Iako je od zločina na lokalitetu Hrastova Glavica prošlo 30 godina, naredbodavci i počinioci nisu izvedeni pred lice pravde. To je naglašeno i danas prilikom obilježavanja godišnjice strijeljanja prijedorskih logoraša.

 

Predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine Seid Omerović naglašava da je nedopustivo da za zločin na lokalitetu Hrastova Glavica naredbodavci i počinitelji nisu odgovorali te da treba nastaviti razvijati kulturu sjećanja.

Večeras će u Prijedoru biti održano Veče sjećanja na doktora Esada Sadikovića, priznatog prijedorskog doktora ubijenog na lokalitetu Hrastova Glavica u sanskom selu Podvidača gdje je podignuto spomen obilježje kao trajna opomena na strijeljanje 124 prijedorska logoraša nesrpske nacionalnosti.

Senudin Safić/mojaprijedor.com

Kahrimanović kaže kako je teško procijeniti koliko je trenutno stanovnika u Kozarcu. "Negdje oko 8.000. Prije rata živjelo je ovdje blizu 25.000 stanovnika, od kojih je 95 posto bilo bošnjačko stanovništvo. Zato smo toliko i stradali. Sve kuće, svi objekti, sve je u Kozarcu bilo porušeno. Po zadnjem popisu ima nas oko 20.000."