Izdvajamo

Nakon šest godina borbe napravljen je korak bliže ka izgradnji spomenika ubijenoj djeci Prijedora, rekao je za Faktor Fikret Bačić, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Prijedora.Podsjeća da je u Prijedoru održan prošireni sastanak na kojem su bili predstavnici nekoliko fondacija, italijanskog Grada Trento, koji je pobratim Prijedora, te gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković. Zaključeno je kako je potrebno u Prijedoru izgraditi spomenik ubijenoj djeci Drugog svjetskog rata, što je odranije prijedlog Đakovića, ali na tom sastanku je ponovljen zahtjev o izgradnji spomenika djeci Prijedora koja su ubijena u periodu 1992 – 1995 godina, sa njihovim imenima i prezimenima i godinom starosti u trenutku kada su ubijena.

Razgovor o lokaciji kompleksa, izgledu

Podsjećamo, u Prijedoru je ubijeno 102 djece. Najmlađe je bilo beba od tri mjeseca, a najstariji su imali 17 godina kada su ubijeni.

– Ponovni sastanak trebalo bi da se održi krajem novembra ili početkom decembra. Ostavljeno je vremena Đakoviću da o zaključcima sa sastanka razgovara sa šefovima klubova odbornika u Skupštini Prijedora. Imaće vremena da to obavi. Nakon toga bismo mogli razgovarati o lokaciji kompleksa spomenika i izgledu – govori nam Bačić.

Naglašava kako roditelji ubijene djece ostaju pri svome stavu da na spomeniku stoje imena i prezimena ubijene djece i godine starosti kada su ubijena.

– Neka se pravi spomenik ubijenoj djeci Drugog svjetskog rata u Prijedoru, mi nemamo ništa protiv takve ideje, ali naš stav je jasan da spomenik ubijenoj djeci Prijedora mora biti sa njihovim imenima. Posljednji sastanak koji je početkom jula održan u Prijedoru predstavlja korak bliže izgradnji spomenika. Nadamo se pozitivnom ishodu razgovora Đakovića sa odbornicima klubova u Skupštini Prijedora. Ne želimo nikakvu politizaciju i zato smo dali rok da se sve iskristališe do novembra. Smatramo da je vremena dovoljno – rekao nam je Bačić.

 

Faktor.ba

 

"Mi smi pripadnici Srpskog naroda i osuđujemo kompletno etničko čišćenje i zločine koje su počinili zločinci iz našeg naroda. Mi se zalažemo za zajednički život i Bosnu i Hercegovinu i želim da naša djeca žive zajedni sa svim našim narodima u BiH. Ja sam Klaudija Pecalj i rodom sam iz Zenice, a moj muž je Milan Pecalj. Husein Ališić je napisao knjigu na engleskom jeziku i u toj knjizi piše o mom mužu. Za vrijeme rata, Husein je živio u Banja Luci i moj muž je sve naše dokumente dao njemu da bi on izašao sa svojom porodicom vani. Milan je čuvao Huseinovog brata koji je bio pretučen i nije se bojao da pomogne prijatelju Bošnjaku.
Ja sam rođena u Zenici među Hrvatskim i Bošnjačkim narodom i žao mi je za sve što se desilo u ratu, jer ja želim da živimo sa svim narodima u Bosni i Hercegovini". Kazali su nam Klaudija i Milan Pecalj, pripadnici Srpskog naroda iz Donjih Garevaca.

26.05.2017. god.