Historičar Jasmin Medić iz Instituta za historiju u Sarajevu za Klix.ba je govorio o očekivanjima presude Radovanu Karadžiću, o tome šta će presuda značiti za žrtve, a šta sa stanovišta historije.
Šta očekivati od drugostepene presude Radovanu Karadžiću, mogu li se žrtve nadati znatno drugačijoj presudi u odnosu na prvostepenu?

Još uvijek je rano prejucidicirati ishod presude. Pitanje je koliko je Haškom sudu od izricanja prvostepene presude 2016. dostavljeno novih dokaza u ovom predmetu. Što se žrtava tiče, kakva god presude da bude, ona im, eventualno, osim djelimične satisfakcije, neće puno značiti. Imamo i nekoliko presuda za genocid u Srebrenici, uključujući i presudu Međunarodnog suda pravde. Da li je ona žrtvama genocida nešto donijela? Mislim da ne.

Tokom prošle godine Karadžić se žalio na sudiju Theodora Merona koji je napustio Žalbeno vijeće. Koliko ta činjenica može utjecati na konačan ishod presude?

"Ne bih ulazio u angažman sudije Merona ni u ovome ni u ranijim predmetima. Sama činjenica da je žalba čovjeka osuđenog za najveće ratne zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata uzeta u obzir dovoljno govori koliko je Haški sud izgubio na autoritetu u posljednjih nekoliko godina. Postavlja se pitanje koliko je sud bio izložen političkim pritiscima?

Kakva je bila dosadašnja praksa Haškog tribunala kada je riječ o drugostepenim presudama?

U većini slučajeva ona je značila potvrdu prvostepene uz odluku suda da umanji ili poveća zatvorsku kaznu osuđenima.

Da li se onda eventualno može očekivati neka veća kazna?

Što se Karadžića i svih drugih optuženika za ratne zločine tiče, uopšte nije bitno na koliku će zatvorsku kaznu biti osuđen koliko je bitno šta će pisati u presudama. U slučaju "Karadžić" radi se o prvom predsjedniku Republike Srpske i što često zaboravimo, vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske. Dakle, on je odgovoran za sve zločine koji su počinjeni "u ime Republike Srpske" od 1992. do 1995.

Koliko je sa stanovišta historije bitno da se potvrdi presuda za genocid?

Ona će i sudski potvrditi da Republiku Srpsku niste mogli stvoriti bez počinjenja genocida nad Bošnjacima i Hrvatima. To će reći i o karakteru njenog nastanka bez obzira na to koliko se neki trudili dokazati da je ona nastala prije izbijanja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Uprkos svemu, ne treba podleći populističkim frazama da će presuda promijeniti ustavno uređenje Bosne i Hercegovine.

Klix.ba