Izdvajamo

 

Grad Prijedor je lokalna zajednica, koja prema posljednjem popisu stanovništva broji nešto manje od 90.000 stanovnika. Prijedor je svakako i prepoznatljiv po snažnoj povezanosti i posvećenosti svih koji taj prostor smatraju rodnom grudom.


Uprkos svim izazovima, to je grad u koji se ljudi vraćaju, kao i u okolna mjesta poput Kozarca. Svaka zajednica nosi specifičnosti, ali je temeljna potreba rad na povezivanju i zajedništvu.

Uspješne priče grada Prijedora su ljudi koji nam dolaze ovdje, koji u nama vide dobrog saradnika, dobrog partnera i ono što je najbitnije prijatelja – poručuje gradonačelnik Grada Prijedora Dalibor Pavlović.
Zahvaljujući snažnoj saradnji Grada Prijedora, Prijedorske razvojne agencije-PREDA, te razvojnim aktivnosti podrške dijaspori poput USAID Projekta ‘Diaspora Invest’, Biznis centra bh. dijaspore i Udruženja ‘Naša perspektiva’, koja je i prva poslovna uvezivanja u BHdiaFora i započela tu, taj grad je danas prepoznatljiv po ulaganjima povratnika iz inostranstva i dijaspore koja je još rasuta, od Australije do Amerike.

Da bismo saznali kako priča o povratku i ulaganju dijaspore izgleda u praksi, odlučili smo se zaputiti u nekoliko poznatih prijedorskih kompanija koje su upravo pokrenute zahvaljujući vezama sa iseljeništvom.

Enes Kahrimanović vratio se u Kozarac, gdje je pokrenuo kompaniju ‘Austronet’. Ključni proizvodi te kompanije su zaštitna jedra od sunca ‘Soliday’, mreže na teniskim terenima širom svijeta te zaštita koja se koristi u građevinarstvu, poljoprivredi i brojnim drugim sektorima. Sad su jedan od najvećih poslodavaca u tom kraju.

Za sebe kaže da je ‘sa 23 godine otišao jer je morao, nije htio, bez igdje išta’. Sa 39 godina se vratio što je htio, a nije morao i donio je sa sobom ideju.

Donio je ideju zahvaljujući ljudima koji su stojali iza njega, zahvaljujući stranim investitorima familiji Balać, ja sam uspio svoje ideje pretvoriti u stvarnost. Ne mislim nikad otići odavde, ne želim. Ostat ću u Bosni – poručuje Kahrimanović.

 

 ‘Austronet’ je započeo rad 2008. godine s pet radnika. Danas u toj kompaniji radi 150 zaposlenika, s proizvodnim pogonima više od 13 hiljada kvadratnih metara, najsavremenijom tehnologijom u toj branši tekstilne industrije.

Uprkos pandemiji, u 2020. godini proizvodnja im je porasla za 28 posto u odnosu na 2019. godinu. To duguju pokretanju programa online prodaje ‘Easy to Shade’ i uspostavi sistema logističke podrške, do kupaca na njihovim adresama širom Evropske unije.

Kompanija ‘Cromex’ još je jedna prepoznatljiva prijedorska kompanija, koja je mnogima postala i uzor za poslovanje i razvoj, posebno u sektoru metaloprerade.

Kako ističe direktor kompanije ‘Cromex’ Enes Pehlić, vlasnik Mirsad Ramić je povratnik iz Švicarske koji je tamo godinama radio i odlučio se vratiti, prvo u Sanski Most potom 2000. u rodni Prijedor.

Prvo je bila zanatska radnja ‘Cromex’, u početku sa tri čovjeka. I ja sam povratnik tako da smo evo došli do današnjeg dana sa 79 zaposlenih – dodaje Enes Pehlić, direktor kompanije ‘Cromex’.
Kompanija danas izvozi oko 70 posto proizvoda prema međunarodnim tržištima. Sarađuju sa firmama u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj. Ono po čemu je ‘Cromex’ prepoznatljiv jeste i ulaganje u znanje i razvoj kapaciteta generacija koje dolaze.

USAID Projekt ‘Diaspora Invest’ pomogao je, kroz rad, nekoliko kompanija koje su pokrenute zahvaljujući povezanosti bh. dijaspore s investicijama, poput kompanija ‘CNC Power’, ‘EDNA Metalworking’, ‘Global Company’, ‘Roundliner’ u Prijedoru.

Danas te kompanije predstavljaju primjere dobre prakse, najpoželjniji poslodavac i ozbiljan izvoznik. No, da dijaspora ne ulaže samo u direktno izvozno orijentisane kompanije, potvrđuje i primjer ‘Agroplusa’, preduzeća pokrenutog zahvaljujući ulaganju investitorice iz bh. dijaspore u Švedskoj.
‘Agroplus’ je pokrenut 2016. godine, zahvaljujući investiciji članica bh. dijaspore Enise Larsson. Ubrzo je narastao, od manjeg voćnjaka preko pokretanja poljoprivredne apoteke i hladnjače, do kompanije koja danas teži promociji domaće proizvodnje jabuke. Hladnjača ima kapacitet do 200 tona i sarađuje sa kooperantima iz regije.

Na osnovu našeg iskustva, a i ljudi sa kojima sarađujemo bez obzira da li su preduzetnici ili firme, možemo reći da je Prijedor područje u koje ima smisla ulagati – kazao je direktor ‘Agroplusa’ Dragan Zorić.
Kako navodi USAID Diaspora Invest Activity, Grad Prijedor bit će 14. aprila jedna od lokalnih zajednica-partnera Biznis foruma bh. dijaspore koji će ponovno u pažnju javnosti vratiti potencijal koji bh. dijaspora ima na putu ekonomskog oporavka Bosne i Hercegovine (prijave su još otvorene na www.bit.ly/bhdiafor2021).


hayat.ba

Video snimak Mustafe Širbića. Iz mog kraja:

 

Opširnije...