Izdvajamo

 

Nas i ostale zemlje južnog dela Evrope izgleda muče slični problemi, pa se i Španci sve kasnije sele iz porodične kuće i napuštaju svoje roditelje.

Dok je to kod nas ništa više nego tema za porodično okupljanje, Španci već uveliko rade na rešavanju tog problema. Za sve mlade koji žele da napuste roditeljske domove, vlada Španije će obezbediti 300 dolara mesecne pomoći i to u trajanju od dve godine.

Poznato je da sve kasnije napuštamo roditeljska gnezda, na kraju krajeva zašto bi? Kod mame i tate je toplo, sigurno a i klopa je uvek sveža. Međutim Španci su odlučili da se bore protiv takvog lagodnog života na koji se sve veći broj ljudi odlučuje.

Premijer Španije, Pedro Sančez, je zabrinut da sve više ljudi živi sa roditeljima čak i u poznim tridesetim godinama. Najavio je da njegova vlada planira organizovanje mesečne pomoći svim punoletnim građanima od 18 do 35 godina u visini od 300 dolara (250 evra). Jedini uslov za dobijanje iste je da taj novac bude namenjen plaćanju kirije u periodu od 2 godine.

Premijer Španije, Pedro Sančez, je zabrinut da sve više ljudi živi sa roditeljima čak i u poznim tridesetim godinama. Najavio je da njegova vlada planira organizovanje mesečne pomoći svim punoletnim građanima od 18 do 35 godina u visini od 300 dolara (250 evra). Jedini uslov za dobijanje iste je da taj novac bude namenjen plaćanju kirije u periodu od 2 godine.

Dok se u Evropi problem rešava, u Srbiji i na ostatku Balkana ovome se posvećuje minimalna pažnja. Čak štaviše većina roditelja odgovara svoju decu od samostalnog života. Roditelji smatraju da njihova deca nisu sposobni kao oni, da su vremena „komplikovanija“ i da ne mogu da dopuste svom detetu da se potpuno osamostali bez griže savesti.

Poznato je da je u balkanskoj kulturi mnogo izraženija veza izmedju dece i roditelja. Nije uopšte strano da nas roditelji svakodnevno zovu i proveravaju čak i poznijim godinama. Da li je problem ekonomske, tradicionalne i kulturološke prirode, stručnjaci idalje nisu utvrdili, ali činjenica je da bi trebalo da se pozabavimo ovim pitanjem.

Noizz.rs

Emil Velić podsjeća da je upravo u Kozarcu obnovljena i svečano otvorena prva džamija u RS-u, zbog čega je dobila naziv "Prva džamija nade", jer su je prije 17 godina otvorili predstavnici Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine i tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. "I ovdje je zanimljivost da je sve urađeno sredstvima građana, a jedna od najstarijih mještanki, Fatima Hadžić, dala je svoju životnu ušteđevinu, čime je zapravo i počela obnova ove 'prve džamije', sada već davne 1999. godine", prisjeća se Sakib Džaferović.