Izdvajamo

 

U povodu obilježavanja Dana nezavisnosti naše drage Bosne i Hercegovine danas je u Kozarcu položeno cvijeće i proucena Fatiha nevino ubijenim Kozarcanima i Kozarcankama.
Ove godine je to posebno značajno jer u ovim teškim danima kada u mnogim zemljama u Svijetu ubijaju nevine ljude važno je skrenuti pažnju da ništa nije vrijedno da strada nevino biće. Kada bi žrtve Kozarca bile zadnje cijena koju je trebalo platiti da naša zemlja nastavi da postoji i ostane cjelovita onda bi to bar djelomično bilo utjeha majkama, očevima, kcerkama, sinovima, suprugama, sestrama i braći ubijenih.

Nažalost, i ovih dana oni zive u neizvjesnosti da bi se stradanje moglo ponovo dogoditi i njihova jedina želja je da bude MIR i da bude BOSNE I HERCEGOVINE.
Ostalo je još malo živih majki u Kozarcu koje se brinu hoće li se neko sjećati njihovih sinova, na ovaj dan kada treba da slavimo ZIVOT ali i da ne zaboravimo njihovo stradanje.

Bilo bi dobro da od ovog dana ne budemo samo promatrači nego da se probudimo i ne dozvolimo da se naše majke brinu.

Postovani Nijaze,

Hvala mnogo na predivnim prilozima i fotografijama kojima nas uvijek obradujes. Sve ovo sto radite danas, trag je koji ostavljate za sobom, a koji ce jednoga dana pripadati kozarackoj arhivi. Svaki put imam osjecaj da sam prosla kroz nas dragi Kozarac i zavirila pomalo u svaki njegov sokak. Vrijeme prebrzo leti, a u toj neuhvatljivoj brzini zaboravimo koliko je svaki trenutak vazan i kako ga trebamo cijeniti i po mogucnosti zabiljeziti.

Kako su govorili nasi stari, "Danas jesmo, sutra nismo.." U ovozemljskoj trci koja se sve vise pretvara u borbu za meterijalne stvari koje dominiraju, veoma se rijetko nadje vremena za dusu i cesto znacaj malih, obicnih stvari spoznamo tek kada ih pocnemo gubiti. U sustini zivimo samo za danas, jer proslost ne mozemo promijeniti, a buducnost i njenu tajnu ne mozemo unaprijed spoznati.
Vec smo to jednom iskusili na svojoj kozi, u proteklom ratu, kada smo tako brzo izgubili ono sto smo godinama sticali, a najgore od svega je gubitak ljudskih zivota.

26.04.2014
Semira Jakupovic