Izdvajamo

 

Centralnom svečanosti Muftijstva banjalučkog, "Svetost i nepovredivost", u Arnaudija džamiji bit će obilježen 7. maj - Dan džamija.

U okviru tog programa planirano je da sudjeluju hafizi Zaim-ef. Šiljić, Ahmed-ef. Alilija i Belmin-ef. Džananovića te Mufid-ef. Omerčića, kao i Hor imama Muftijstva banjalučkog.

Programom je planirana i poruka muftije banjalučkog Ismail-ef. Smajlovića, dok će dovu učiti redovni profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici hfz. Safvet Halilović.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka Muamer ef. Okanović kaže da džamije (kao mjesta duhovnog, kulturološkog i intelektualnog buđenja i uzdizanja) podsjećaju čovjeka, omeđenog vremenom i prostorom, na neiscrpne mogućnosti samoaktualizacije u datom vremenu i prostoru.

– Obilježavanjem Dana džamija prisjećamo se dana tuge, kad su džamije rušene, kao i trenutaka radosti kad su u najljepšem sjaju ponovno zablistale. Prisjećamo se momenata sutona svjetla koji su polučili destrukcijom, a nadamo se svanuću duhovne zrelosti koja gradi i prepoznaje ljepotu u sebi i oko sebe. Posebno se radujemo što, polaganjem kamena temeljca za ponovnu izgradnju sahat-kule, možemo doživjeti vlastitu ulogu u vremenu i prostoru, uviđajući orijentire koji upućuju na neophodnost oplemenjivanja i duhovnog stasavanja, gdje obnovom porušenih džamija i drugih znamenitih objekata, prepoznajemo temelj za izgradnju i obnovu vlastitih svjetonazora – kazao je Feni, u povodu Dana džamija, ef. Okanović.

Za Dan džamija, iz Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka, najavljena je za 6. maj postavka izložbe o banjalučkim džamijama, na platou ispred Arnaudija džamije. Isti dan u Ferhadija džamiji bit će proučen Kelimei-tevhid i hatma-dova za Murata Badića, koji je ubijen 7. maja 2001. godine prilikom polaganja kamena temeljca za ponovnu izgradnju Ferhadija džamije.

Delegacija Medžlisa banjalučkog (Vahdet-ef. Alemić, Šemsudin Memić i Kasim Mujičić) posjetila je ranije tog mjeseca porodicu rahmetli Murata Badića. U petak, 1. maja, u povodu Dana džamija, u Ferhadiji je hutbu kazivao direktor Medrese “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” Muris-ef. Spahić.

Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 7. maj se obilježava kao Dan džamija u znak sjećanja na 1993. godinu kad je u ranim jutarnjim satima, a nakon 414 godina postojanja, u Banjaluci minirana i srušena jedna od najznačajnijih džamija u Bosni i Hercegovini – Ferhadija. Iste noći srušena je i Arnaudija. Ostaci su, ubrzo potom, odvezeni na gradsku deponiju, a dio je bačen u obližnje jezero. Ferhadija je ponovo sagrađena i svečano otvorena na Dan džamija 2016. godine. Tokom rata u Banjaluci srušeno je svih 16 džamija i sve su obnovljene, posljednja u tom nizu obnovljena je Arnaudija. U Banjaluci je ranije ovog mjeseca položen kamen temeljac i za ponovnu izgradnju sahat-kule, jednog od simbola tog grada. Stajala je u blizini Ferhadija džamije, porušena je 1993. godine, a ponovna izgradnja bi trebalo da traje 18 mjeseci.

Dan džamija simbolički podsjeća na stradanje, rušenje ili oštećenje brojnih džamija, mesdžida i drugih vakufskih objekata, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine

FENA

Malena Maida Bašić, djevojčica od jedanaest godina, sjedila je na skemliji koju joj je od drveta napravio otac Ibrahim. Skrivali su se osam mjeseci u šumi Kozare. Tog hladnog zimskog jutra, 12.februara 1993.godine, ispred šatora od cerade i najlona, jela je grah sa udrobljenim bajatim kruhom. Zavladala je potpuna tišina. Vojnici su ih opkolili i prišli na dvadesetak metara. Kada je zapucalo prvi je pao njen otac. Osjetila je oštar bol u stomaku i strovalila se na leđa. Pokušala je da dozove majku Mirsadu ali glas je ostao u grlu. Gledala je kako meci kidaju komadiće odjeće sa majčinih grudi dok istrčava iz šatora. Maidini prstići stezali su kašiku. Tanjir se nije prevrnuo. Pokušala je udahnuti ali bolni grč iz stomaka nije dao. Vid joj se mutio i mogla je prigušeno čuti jedino još vrisak brata Mirsada koji pokušava pobjeći. Dječijim grudima prostrujao je zadnji drhtaj.

Piše: Edin Ramulić

* Opis zadnjih trenutaka života djece u tekstu baziran je na autentičnim forenzičkim, sudskim i informacijama dobijenim od očevidaca.