
Piše: Edina Latif
Kandidati koje je Sabor potvrdio odgovorili na tri ista pitanja. Novi reisu-l-ulema bit će izabran 10. oktobra
Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini potvrdio je 5. septembra trojicu kandidata za izbor novog reisu-l-uleme: muftiju mostarskog dr. Salema ef. Dedovića, muftiju sarajevskog prof. dr. Nedžada ef. Grabusa i direktora Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice hafiza prof. dr. Mensura ef. Malkića.
Novi reisu-l-ulema bit će izabran 10. oktobra, kada će Izborno tijelo Islamske zajednice tajnim glasanjem odlučiti ko će preuzeti ovu najvišu vjersku dužnost.

Ekskluzivno za „Avaz“ kandidati su odgovorili na tri ista pitanja.

Malkić: Bošnjaci imaju pravo da budu jaki i brojniji
Kakav je Vaš program rada i šta biste kao reis prvo promijenili unutar Islamske zajednice ili mislite da ne treba ništa mijenjati?
- U proteklih 14 godina ostvareni su značajni rezultati u gotovo svim oblastima rada Islamske zajednice na čelu s poštovanim reisu-l-ulemom dr. Husein ef. Kavazovićem, a oni su nastali na kvalitetnim osnovama ranijeg vođenja Zajednice poštovanog reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića. Stoga sam svoj program koncipirao kao program kontinuiteta, unapređenja i noviteta. Činjenica je da u organizacijskom smislu imamo stabilnu Zajednicu koja dobro funkcionira. Islamska zajednica ima obrazovne ustanove, vakufsku imovinu i povjerenje svojih članova i pripadnika. Ne treba mijenjati ono što je dobro, nego ga treba sačuvati i unaprijediti.
U narednom periodu trebamo pokazati više odgovornosti, inkluzivnosti i međusobnog povjerenja kako bi naša Zajednica bila otvorenija i transparentnija. Insistirao bih na većoj komunikaciji s terenom, jer je džemat baza i snaga Islamske zajednice. Potrebno je više razgovora s imamima, glavnim imamima, predsjednicima izvršnih odbora medžlisa i džematskih odbora, sabornicima i džematlijama. Fokus bismo stavili na pitanje statusa imama, njegovu misiju i njegovo radno mjesto, jer su imami nosioci vjerskog života u džematu, odgajatelji, učitelji, oni koji pozivaju na Pravi put i prvi predstavnici Islamske zajednice pred vjernicima i u društvu. Dodatno se treba potruditi da se rad imama više cijeni i da imaju dostojan materijalni i radno-pravni status, ali i da se osjećaju poštovano, slobodno i sigurno, naročito u povratničkim džematima. Posebnu pažnju posvetili bismo mladima i porodici, kvalitetnijem i savremenijem radu mekteba i programima za mlade i porodicu. Ne planiramo promjene samo radi promjene. Promjene trebaju biti promišljene, odmjerene i vođene zahtjevima vremena, mjesta i ljudi kojima je Islamska zajednica oslonac, servis i podrška.
Nastavit ćemo graditi na čvrstim temeljima, unapređujući postojeće resurse i programe tamo gdje se pokaže stvarna potreba, a novitetima ćemo dodatno jačati stabilnost institucija i ustanova i kontinuitet njihovog djelovanja.
Gdje vidite granicu između djelovanja Islamske zajednice i politike? Kako bi i u kojim situacijama, prema Vašem mišljenju, IZ trebala reagovati kada su ugroženi interesi muslimana i Bošnjaka, a da ne postane dio dnevno-političkih obračuna?
- Granica između djelovanja Islamske zajednice i politike mora biti jasna. Islamska zajednica je najveća organizacija u Bosni i Hercegovini s najvećim brojem članova, pripadnika i simpatizera. Ona treba zadržati postojeći kurs i održati status neovisne i nezavisne organizacije koja ne može biti dio dnevno-političkih obračuna niti instrument bilo koje politike. Njena osnovna misija je vjerska, odgojna i obrazovna, potom humanitarna i društvena, uz obavezu da čuva vjerodostojnost islamskih normi, osigurava njihovo pravilno tumačenje i primjenu, ali i dostojanstvo svojih članova i legitimne interese muslimana. U isto vrijeme, Islamska zajednica je dio društva, aktivni sudionik dešavanja u društvu, domovini i izvan granica Bosne i Hercegovine. Ona ima i treba imati svoj glas i svoje stavove. Treba ostati „svoja“ i biti mudri i odmjereni korektiv društvenih procesa. Kada su ugrožena prava Bošnjaka, muslimana vjernika, dostojanstvo povratnika ili druga pitanja od važnosti za našu Zajednicu, treba reagirati jasno i argumentirano, u okviru svojih nadležnosti i odgovornosti. Naša trajna obaveza je čuvati autonomiju i dostojanstvo Zajednice i ogromno povjerenje koje joj vjernici ukazuju.
Kakvu Bosnu i Hercegovinu očekujete za sedam godina i kakav položaj Bošnjaka i muslimana u njoj? Šta biste kao reis konkretno učinili da Islamska zajednica doprinese tome da Bošnjaci budu politički, društveno i demografski snažniji?
- Svjedoci smo da se patriote, domoljubi, oni koji vole Bosnu i Hercegovinu, trude i rade na stabilnosti i prosperitetu naše jedine domovine Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je jaka i stabilna kada se njeni narodi i građani osjećaju sigurno i slobodno u njoj. A Bošnjaci kao narod imaju legalno i legitimno pravo, da budu jaki i bolje povezani, da budu brojniji i čuvaju svoje porodice, što nas i vjera duži, i da budu jedinstveni u pitanjima napretka države i društveno-političkog pozicioniranja. Islamska zajednica u okviru svoje misije može učiniti mnogo. Kur’an nas podsjeća da je snaga u Allaha i Poslanika Njegova, a potom i u mu’mina, osoba koje vjeruju. Zato moramo ulagati u mlade, više raditi s mladima kroz kvalitetnije obrazovanje, stipendije, stručna usavršavanja i međunarodnu saradnju na polju edukacije. Posebno moramo podržavati porodicu, afirmirati i promovirati brak i razvijati programe podrške roditeljstvu. Predstoji nam zadatak boljeg povezivanja domovinskih zemalja, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Sandžaka i dijaspore širom svijeta s domovinom Bosnom i Hercegovinom, kroz očuvanje vjere, bosanskog jezika, kulture i historije. To je put da Bošnjaci muslimani u bliskoj budućnosti postanu i budu respektabilan faktor na političkom, demografskom i društvenom planu, ako Bog da.

Dedović: IZ ne smije biti dio stranačkih nadmetanja
Kakav je Vaš program rada i šta biste kao reis prvo promijenili unutar Islamske zajednice ili mislite da ne treba ništa mijenjati?
- Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović iza sebe ostavlja institucionalno i normativno uređenu i stabilnu Islamsku zajednicu. Mi ne počinjemo ispočetka, na nama je da ono što je dobro utvrđeno sačuvamo, unaprijedimo ono što je potrebno, a novo da hrabro gradimo. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti jačanju institucionalne povezanosti svih organizacijskih nivoa Islamske zajednice i kroz konkretne primjere saradnje i bratske solidarnosti na djelu iskazivati upućenost jednih na druge u svim prilikama. Sve uprave Rijaseta, uredi i odjeli prvenstveno kroz radne posjete moraju biti mnogo prisutniji na terenu radi neposrednog sagledavanja izazova, potreba i mogućnosti za unapređenje rada. Uspješan misijski rad Islamske zajednice zahtijeva kontinuirano unapređenje kadrovskih, materijalnih i institucionalnih kapaciteta. Imami su nosioci svih vjerskih, obrazovnih i društvenih aktivnosti u džematima i medžlisima, zbog čega im je, uslijed različitih društvenih izazova i svojevrsne krize imamskog poziva, neophodna mnogo veća sistemska i suštinska podrška.
U današnjem vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja, migracija, demografskih promjena, globalnih komunikacija i promjena u sistemu vrijednosti moramo tragati za najprihvatljivijim modelima misijskog djelovanja Islamske zajednice, neumorno raditi na jačanju njenih organizacijskih kapaciteta i imati znanje i umijeće da adekvatno odgovorimo na sve potrebe vjernika, ali i pluralnog društva u cjelini.
Gdje vidite granicu između djelovanja Islamske zajednice i politike? Kako bi i u kojim situacijama, prema Vašem mišljenju, IZ trebala reagovati kada su ugroženi interesi muslimana i Bošnjaka, a da ne postane dio dnevno-političkih obračuna?
- Islamska zajednica treba biti distancirana od svih oblika političkog i drugih vanjskih utjecaja na njena unutrašnja pitanja i slobodu organiziranja. Njena autonomnost i samostalnost nemaju alternativu. Islamska zajednica ni na jednom nivou organiziranja ne smije biti akter stranačkih nadmetanja i borbe za pozicije. Islamska zajednica mora očuvati vjerodostojnost među svojim članovima i pripadnicima, a to je moguće samo dosljednim stavom, bez miješanja u domen onoga što je dnevna politika, stranački interesi i borba za vlast.
Naše iskustvo Mostara i Hercegovine je neprocjenjivo važno i putokaz je kako se Islamska zajednica treba odrediti kada je riječ o ugroženosti interesa muslimana i Bošnjaka. Mi smo silom prilika usljed složenih društveno-političkih odnosâ i neravnopravne pozicije Bošnjaka na prostoru Hercegovine i Jugozapada Bosne, dakle prostora pod jurisdikcijom Muftijstva, morali pokazati odlučnost, nepokolebljivu podršku i ustrajnu borbu za ostvarivanje punih vjerskih i općeljudskih prava i sloboda našega naroda, jer drugi akteri koji su bili preči i pozvaniji na tom polju ispoljili su u nekim suštinskim pitaljima nedopustivu pasivnost i slabost.
Stoga smatram da reisu-l-ulema mora u važnim momentima jasno oslovljavati bitna pitanja koja se tiču ravnopravnog statusa Bošnjaka općenito, ali i u pojedinačnim segmentima gdje se ugrožavaju ljudska prava i slobode. Svojim kritičkim stavom treba političke predstavnike usmjeravati na jačanje pravnog poretka države Bosne i Hercegovine i državnih institucija, što će doprinijeti ravnopravnom položaju našeg naroda u svim segmentima.
Kakvu Bosnu i Hercegovinu očekujete za sedam godina i kakav položaj Bošnjaka i muslimana u njoj? Šta biste kao reis konkretno učinili da Islamska zajednica doprinese tome da Bošnjaci budu politički, društveno i demografski snažniji?
- Za sedam godina želim vidjeti još stabilniju, snažniju i razvijeniju Bosnu i Hercegovinu. Da bismo to postigli, svi odgovorni društveni akteri trebaju dati puni doprinos ostvarenju strateških ciljeva Bosne i Hercegovine – njenom evropskom putu i članstvu u NATO-u. Islamska zajednica treba promovisati naše tradicijske autohtone vrijednosti muslimanskog evropskog naroda, te istovremeno poticati sve odgovorne političke, akademske i kulturne subjekte u Bošnjaka da snažnije rade na političkom obrazovanju i podršci ka sazrijevanju svijesti o ključnim nacionalnim pitanjima, društvenoj odgovornosti i očuvanju identiteta. Afirmacija braka, porodice i potomstva, odnosno pronatalitetna politika treba biti u vrhu prioriteta Islamske zajednice. Energično se zalažem za razvijanje programa koji afirmiraju bračne i porodične vrijednosti, pružaju podršku natalitetu i odgovornom roditeljstvu, jačaju ulogu žene u misiji Zajednice te doprinose očuvanju stabilne i zdrave porodice. Poseban fokus mora biti na obrazovanju mladih i pružanju mnogo više prilika stručnim i sposobnim pojedincima da grade kvalitetnije društvo u cjelini. Ako budemo imali zdravije i brojnije porodice, novu generaciju obrazovanih, odgovornih i angažiranih ljudi koji će rješavati državna pitanja, te jačati vezu sa Bošnjacima u iseljeništvu, bit će snažnija naša jedina domovina i Bošnjaci u njoj.

Grabus: Moramo govoriti kada su ugrožena prava Bošnjaka
Kakav je Vaš program rada i šta biste kao reis prvo promijenili unutar Islamske zajednice ili mislite da ne treba ništa mijenjati?
- Program rada predstavlja strateške smjernice za djelovanje Islamske zajednice, to nije operativni plan. Zasnovan je na ideji da „gradimo klub“, a ne samo tim. Važna je uključenost svih uposlenika Islamske zajednice. Program sadrži opsežan i cjelovit pregled svih segmenata ukupnog djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U Programu su obuhvaćeni svi značajniji vjerski, obrazovni, društveni i kulturni, povijesni, doktrinarni, islamsko-pravni, normativni, institucionalni i organizacijski aspekti misije, odnosno vjersko, obrazovno, socijalno-etičko, društveno i kulturno pozvanje Islamske zajednice u cjelini.
Program polazi od značaja Islamske zajednice kao islamski, šerijatsko-pravno i povijesno utemeljene institucije koja jamči jedinstvo dina i Ummeta, red i poredak, izbore, ograničene mandate, proceduru, pripadanje svim muslimanima, samostalnost u vjerskim poslovima, zajedništvo i zajedničko nastojanje na dobru, kontinuitet, kolektivni idžtihad, institucionalno i odgovorno odnošenje prema emanetu, poslovima, zadaćama, izazovima i opasnostima. Kao takva, Islamska zajednica u BiH predstavlja najveću tekovinu u islamskom identitetu i samosvijesti muslimana Bošnjaka u modernoj povijesti. U programu su definirana načela djelovanja i prioriteti, a sadrži i niz novih ideja, zamisli i planova. Za bilo koju promjenu potrebno je poštovati procedure i postizanje konsenzusa unutar Islamske zajednice.
Gdje vidite granicu između djelovanja Islamske zajednice i politike? Kako bi i u kojim situacijama, prema Vašem mišljenju, IZ trebala reagovati kada su ugroženi interesi muslimana i Bošnjaka, a da ne postane dio dnevno-političkih obračuna?
- Islamsku zajednicu vidim kao zajednicu vrijednosti, to nije zajednica moći. Islamska zajednica je pozvana artikulirati i razvijati programe i sadržaje koji su važni za pitanja muslimanskog i ukupnog identita Bošnjaka. Neka pitanja se isprepliću, npr. negiranje genocida počinjenog u Srebrenici nije samo pitanje pravno utvrđenih činjenica, to je pitanje i ideologije koja negativno portretira islam, muslimane i koja i danas fabricira neistine o muslimanima, potiče islamofobiju i proizvodi narative o mržnji prema muslimanima. To su strateški važna pitanja, tu se isprepliću pitanja djelovanja Islamske zajednice i politike. Postoji mnogo pitanja koja se tiču ljudskih i vjerskih prava, obrazovanja, kulture itd. koja su važna za sve ljude. U demokratskim i pluralnim društvima se raspravlja o svim pitanjima od općeg interesa.
Islamska zajednica ne sudjeluje u radu nijednog organa vlasti, nema svoju političku stranku i ne bavi se dnevno-političkim temama. Tamo gdje su ugrožena prava muslimana, a često se ta pitanja tiču i Bošnjaka, Islamska zajednica ima obavezu govoriti o tome i težiti da se poštuju pravni standardi, vladavina prava i gradi društvo u kojem će građani biti sigurni u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Kad god je ugroženo ljudsko dostojanstvo Islamska zajednica je pozvana da o tome govori i izražava svoje stavove.
Kakvu Bosnu i Hercegovinu očekujete za sedam godina i kakav položaj Bošnjaka i muslimana u njoj? Šta biste kao reis konkretno učinili da Islamska zajednica doprinese tome da Bošnjaci budu politički, društveno i demografski snažniji?
- U svijetu se događaju značajne političke promjene, to je posebno vidljivo u državama s razvijenom demokracijom, jačaju desničarski pokreti čija je ideologija zasnovana na mržnji prema drugima. Taj sindrom razara i društveno tkivo u Bosni i Hercegovini. Važno je ustrajati i stalno insistirati na poštivanju ljudskih prava, vladavini prava, borbi protiv korupcije i razvijanju svijesti o važnosti javnog i zajedničkog dobra. Svi očekujemo da Bosna i Hercegovina usvaja pravedne zakone, ne samo zaradi potencijalnih integracija u Evropsku uniju, nego zaradi toga što pravičnost omogućava bolje uvjete za život ljudi, a što posljedično znači smanjenje broja iseljavanja u druge zemlje.
Islamska zajednica ima snažan sistem obrazovnih ustanova u kojim se odgajaju i obrazuju učenice i učenici, studentice i studenti koji su u mnogim segmentima života već dali značajne rezultate. Islamska zajednica bi trebala podržavati svaki pozitivni napredak u društvu, a politički aspekt je područje i odgovornost političkih stranaka, svih nivoa vlasti i odgovornih nosilaca javnih funkcija u državnom aparatu. S obzirom na složenost političko-pravnog sistema u Bosni i Hercegovini fokus Islamske zajednice bi trebao biti na: odgoju koji podrazumijeva razvoj usvajanje sistema vrijednosti koji je zasnovan na našoj vjeri i kulturi, obrazovanju utemeljenom na standardima koje zahtijevaju savremene okolnosti i razvijanju svijesti da je domovina, zemlja najvažnija vrijednost koju ljudi imaju.
avaz.ba

