Izdvajamo

Za vrijeme prvog kozaračkog kapetana Mustafe, sina Muratova, bili su česti upadi Austrijanaca na teritorij Os-manske Imperije, pa prema tome i na područje kozaračke kapetanije. Za vrijeme ovog kapetana, neki austrijski zapovjednik imenom Pilip s vojskom je prodro duboko u Krajinu i opljačkao neka sela oko Banja Luke. Na povratku se utaborio na jednom brežuljku iznad Kamičana.

Brežuljak se od tada zove po tom Pilipu-Pilipovac. Pilip je kod Kamičana bio poražen. Krajišnici, iz okoline Banja Luke, organizovali su za njim potjeru i stigli ga kod Kamičana. Kada su Kozarčani čuli da se tu u blizini nalazi Austrijanac s vojskom, presjekli su mu put za Kozaru i na nekoliko mjesta organizovali zasjedu. Iznad Kamičana došlo je do žestokog okršaja u kojem je Pilipu oduzet sav plijen, a lokalitet na kojem je došlo do okršaja i gdje je palo mnogo mrtvih, od tada se zove Kasapnica. Među pogi-nulim je bila i jedna osoba koja je po legendi sa odrublje-nom glavom nosila je do njive zvane Ograda, više Ka-mičana, i tu je pala.

Kronogram neznanom krajiškom šehidu

Ovaj kronogram nalazi se na nišanu ovog neznanog krajiškog junaka u turbetu na lokalitetu Ograda, koji je pao u borbi sa četama austrijskog zapovjednika po imenu Pilipa, pa je spomenutom šehidu podigao turbe Mehmed-beg, kapetan Kozarca i dao uklesati natpis na njegovom nišanu a čiji tekst u prijevodu glasi: Bože, ovo turbe je počivalište mučenika ( šehld ).

Allah ga je učinio znakom svoje moći, junački se neko vrijeme borio i sa odsječenom glavom došao na ovo mjesto. Neka se za njeg zauzme Božiji vjerovjesnik ( Muhammed a.s. ). Bože, primi od nas ovo dobro djelo u ime svih mučenika ( šehida ) i našeg vjerovjesnika Muhammed a.s. Neka je svaka hvala Allahu, gospodaru svjetova. Dobrotvor ovog djela je plemeniti kapetan Kozarca Mehmed-beg. Godina 1125. ( 1713. ).

lako su mu stanovnici Kozarca ali i njegove šire okoline pružili oružani otpor, Omer-paša Latas je poštedio od progona bivšeg kozaračkog kapetana Mehmed-bega, jer nije lično učestvovao u otporu. Na ime porodičnog groblja, Mehmed beg je podario islamskoj zajednici voćnjak preko puta Mutnik džamije u površini od dva dunuma i tu je 1859. godine pokopan, a kasnije i ostali njegov rod. Sinovi i ostali naslednici Mehmed-bega su ogradili ovo groblje kamenim zidom visine jedan metar duž ceste i na njemu izgradili široka vrata na svod.

Tom prilikom iznad vrata ugradena je kamena ploča promjera 14 X 25 cm. s natpisom na turskom jeziku u reljefnom sulus duksusu koji u prijevodu glasi: Ovo je groblje dobro Mehmed-begal kapetana Kozarca. U njemu je pokopan on i njegova porodica. Ograđivanju sudjelovali su njegovi sinovi i kćerke.
A učestvovaše još age: Husejin, Omer i Muharem lz porodice Sitnica. Godina 1907. 138
Posljednji kozarački kapetan Mehmed-beg je, osim groblja i obnove turbeta neznanom šehidu, uvakufio zavještao iza sebe u Omarskoj 40 dunuma oranice zvane «Rosulja» čiji se prihod ima trošiti za održavanje turbeta neznanog šehida kao i za džamiju u Kamičanima.

Izvodi iz knjige "Kozarac kroz historiju" autor Dr.Kemal Bašić.

 

Paradoks našeg vremena!

Naučili smo kako da preživljavamo, ali ne i kako da živimo. Dodajemo godine životu, ali ne i život godinama.

"Paradoks našeg vremena je da imamo veće zgrade, ali kraće živce; šire puteve, ali uže vidike; trošimo više, a imamo manje; kupujemo više, uživamo manje. Imamo veće kuće, a manje porodice; više udobnosti, a manje vremena; imamo više diploma, ali manje razuma; više znanja, a manje rasuđivanja; više stručnjaka, a još više problema; više znanja u medicini, a sve manje zdravlja.

Kaže Uzvišeni: “Znajte da život na ovom svijetu nije drugo do igra, i razonoda, i uljepšavanje, i međusobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece! Primjer za to je bilje čiji rast poslije kiše oduševljava nevjernike, ono zatim buja, ali ga poslije vidiš požutjela, da bi se na kraju skršilo. A na onom svijetu je teška patnja i Allahov oprost i zadovoljstvo; život na ovom svijetu je samo varljivo naslađivanje.” (El-Hadid, 20.)

#Lijepa_riječ