Izdvajamo

 

Kulturno udruženje „Musa Ćazim Ćatić “ dodjeljuje
PLAKETU “Musa Ćazim Ćatić”
Mehi Jakupoviću, Kozarac
za pohvaljenu pjesmu -ADET- na književnom natječaju „Bajramske radosti“.

Meho Jakupović, Kozarac

ADET

Ostalo je još nekoliko dana,
mir i milost se lagano spustila u avlije.
Spremno je sve za dolazak Ramazana,
za blagi sjaj kandilja i radost prve teravije.

 

Povratkom iz škole, na pragu dočeka mati:
„Bila je ujna Paša, navratiće opet kasnije.“
„Hajde prvo ručaj, pa se zadaće fati,
a onda odleti na tren do nane Hasnije.“

 

Sudbina odluči tako da upamtim samo ovu nanu,
nikoga više, ni dida imenjaka.
Sva moja dječija ljubav bijaše samo za nju,
stigoh do daidžine kuće u nekoliko koraka.

 

„Onemoćala sam i oboljela, a dolazi nam najdraži gost.“
„Almasa mi reče da postiš već dugo.“
„Hoću od tebe da kupim post,
a Gospodar će upisati i jednom i drugom.“

 

„Kabulsum – halalsum“, toplina majkine ruke
pretoči osjećanja, svu ljubav ovog svijeta.
Sada razumijem i sam, kada sam stekao unuke,
njezine riječi: „Narfakliji je post djeteta.“
---------------

Pjesnik Meho Jakupović rođen je 06.03.1958 u Kevljanima (Prijedor), kao drugo od desetoro djece Almase (Husić) i Jakupović Mehmeda poznatijeg kao Meša.
Osnovnu školu pohađa U Prijedoru, Petrovom Gaju i Omarskoj. Željezničku tehničku školu “Ivan Krndelj” završava 1977 godine u Vogošći (Sarajevo). Svo vrijeme školovanja u Omarskoj,član je literarne sekcije i objavljuje radove u školskom listu “Mi i naša djeca”.
Za vrijeme školovanja u Vogošći objavljuje radove u listu “Mladi željezničar” kao njegov stalni član. Živi i radi u Omarskoj od 14.09.1977 godine do 23.05.1992 godine kao otpravnok vozova.
Zasniva brak sa suprugom Semirom (Halak) 1988 godine i imaju sinove Adnana i Amara. Tokom agresije na BiH doživljava sudbinu sunarodnika : uhapšenik, logoraš i prognanik. U Omarskoj mu ostaje material za zbirku pjesama, koji nestaje netragom. Iz tog perioda ostala je samo jedna pjesma napisana 1976 godine “Ne plači Marija”,jer je autor zna napamet.
Puštanjem na slobodu pjesnik jedno vrijeme provodi u Banja Luci i izlazi na slobodnu teritoriju
06.04.1993 godine,kratko boravi u Travniku, Zenici i Tarčinu a godinu i po dana u Jablanici na Neretvi. U Jablanici radi kao komandir civilne zaštite oko godinu dana, a ostalo vrijeme kao otpravnik vozova.
Dana 01.10.1994 godine prelazi u Hrvatsku a u Englesku dolazi 08.11. iste godine, na zahtjev Britanske vlade nazvan “Bosnia project” za prihvat logoraša i njihovih porodica. Nakon dvije i po godine konačno se sastaje sa porodicom. Izuzetno se angažuje u udruženju BH Community UK London, gdje obnaša i najodgovornije dužnosti u Izvršnom odboru (predsjednika pet mandata, te sekretara tri mandata),baš kao i u izvršnom odboru Krovnog udruženja naših građana u Velikoj Britaniji, BH UK Netvork-u Birmingham (četiri mandata predsjednik i dva mandata sekretar).Bio je stalni dopisnik “Haber-a” jedinog lista koji je izlazio na bosanskom jeziku u Engleskoj.
Na konkursu za Novosarajevsko pero 2011. godine njegova pjesma “Dobro jutro, Prijedore”, osvojila je prvo mjesto. Živi i stvara u Londonu (Isleworth).
Objavljene biografije
• Moja životna I pjesnička biografija je objavljena u u publikaciji koju je izdalo Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica pod nazivom “Ko je ko u BiH dijaspori” 2012, te biografskom leksikonu “Ko je ko u BIH” 2014. godine.
Objavljeni radovi:
Sjećanja na Donju Mahalu, zbirka pjesama, KNS, Sarajevo, 2010 god.
Zajedničke zbirke pjesama:
Gravitacija riječi, zajednička zbirka radova, KNS, Sarajevo, 2008 god.
Balkansko pero, zajednička zbirka radova, KNS, Sarajevo, 2009 god.
Kapije istoka i zapada,zajednička zbirka radova, KNS, Sarajevo, 2010 god.
Duhovna konekcija, zajednička zbirka radova, KNS, Sarajevo, 2011 god.
Izvan dometa, zajednička zbirka radova, KNS, Sarajevo,2013 god.
Domovina – Podjeljena sjećanja, Ada Verlag, Njemačka, 2015.
Paralelni svjetovi, KNS, Sarajevo 2017.
Božanstvena ženo, Kulturni centar Mesopotamija, Beograd, 2018. I 2019.
Amazonka sa Une i Braniocima Kamengrada, zajednička zbirka pjesama, Musa Ćazim Ćatić, 2018.
“Kahvedžije”, Bosanska riječ, Tuzla, 2019.
“Maestro, laku noć”, Sebiljska riječ, KNS, 2020.
“Suza sjećanja”, Dozivanje stihova, BPU, 2021.
“Stotinu i dva pupoljka i srce”, Riječ u kamenu, KNS, 2021.
“Amazonka sa Une”, Božanstvena zeno 22, Mesopotamija, Beograd, 2022.
“Kahvedžije 2”, Bosanska riječ, Tuzla, BIH, 2022.
Poezija godine (Crtica), KNS, 2023
Riječi sa Une (Nebo iznad Harkova), Bihać, BiH, 2023.
“Kahvedžije ( Mangala), Bosanska riječ, Tuzla, 2024.
“Bosnoljublje” (Oda pjesniku), Sarajevo, 2025.
SPECIJALNE NAGRADE
Dobitnik nagrade KNS PERO za BiH dijasporu, 2023
UČEŠĆE NA PJESNIČKIM SKUPOVIMA
KNS pjesnički susreti u Sarajevu
Dani pisane riječi Kozarac

Objava Kulturno udruženje "Musa Ćazim Ćatić" Odžak

"Mi smi pripadnici Srpskog naroda i osuđujemo kompletno etničko čišćenje i zločine koje su počinili zločinci iz našeg naroda. Mi se zalažemo za zajednički život i Bosnu i Hercegovinu i želim da naša djeca žive zajedni sa svim našim narodima u BiH. Ja sam Klaudija Pecalj i rodom sam iz Zenice, a moj muž je Milan Pecalj. Husein Ališić je napisao knjigu na engleskom jeziku i u toj knjizi piše o mom mužu. Za vrijeme rata, Husein je živio u Banja Luci i moj muž je sve naše dokumente dao njemu da bi on izašao sa svojom porodicom vani. Milan je čuvao Huseinovog brata koji je bio pretučen i nije se bojao da pomogne prijatelju Bošnjaku.
Ja sam rođena u Zenici među Hrvatskim i Bošnjačkim narodom i žao mi je za sve što se desilo u ratu, jer ja želim da živimo sa svim narodima u Bosni i Hercegovini". Kazali su nam Klaudija i Milan Pecalj, pripadnici Srpskog naroda iz Donjih Garevaca.

26.05.2017. god.