Izdvajamo

Haški sud preinačio je prvobitnu presudu i ratnog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića osudio na doživotnu kaznu zatvora!

14.58 - Karadžić je osuđen na doživotni zatvor.

14.56 Obzirom na učešće u više udruženih zločinačkih poduhvata, Žalbeno vijeće potcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo učešće u njima. Prema sudiji, ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti.

14.52 Odbijena je Karadžićeva žalba na dužinu kazne.


14.51 Žalbeno vijeće je odbilo i ovu tačku i potvrdilo oslobađanje za genocid 1992.

14.49 Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, stava je da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. u sedam bh. općina. Ovo je u principu očekivana odluka, koja se tiče genocida u opštinama, jer je istu odluku donijelo Žalbeno vijeće i donoseći međupresudu po pravilu 98bis. Ovaj isti žalbeni navod je iznošen i dalje se iznosi i u predmetu Mladić.

14.48 Govoreći o žalbi na tačku za genocid 1992. sudija je rekao da se Žalbeno vijeće ne slaže s navodima tužilaca da odluka nije dobro objašnjena.

14.46 Govoreći o prvoj tački žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.


14.44 Vijeće će sada obrazlagati zaključke po žalbama Tužilaštva.

14:41 Govoreći o tački presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR.a za taoce 1995. godine, sudija Joensen je rekao da se prvostepeno Vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni. "Vijeće podsjeća na apsolutnu zabranu uzimanja pripadnika UNPROFOR-a", rekao je sudija.

14.39 "Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi", rekao je sudija.

14.37 Govoreći o ubistvima nakon pada Srebrenice, Vijeće je utvrdilo da je znao za ubistva u julu 1995.

14.34 Žalbeno vijeće je potvrdilo da Pretresno vijeće nije pogriješilo u slučaju Srebrenice govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na "neko drugo mjesto". Sudija Joensen je naveo da je Karadžić bio u kontaktu sa ljudima na terenu koji su ubijali.

14.31 Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Progon Bošnjaka sa područja Srebrenice se odnosi na prisilno preseljenje žena, djece i staraca sa područja Srebrenice.

14.29 Sudija Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore "nepodnošljivi uslovi bez nade za dalji opstanak".


14:29 - Zaključci prvostepene presude u vezi sa Srebrenicom se tiču saznanja optuženog za dešavanja u Srebrenici. Tokom postupka i u žalbi, a i u vezi sa predlaganjem novih dokaza, optuženi Karadžić najviše naglašavao svoj navod da nije imao saznanja za događaje u Srebrenici prije i tokom samih dešavanja, te da je saznao tek naknadno, javlja Birn.

14.22 Karadžić je imao zločinačku namjeru Udruženog zločinačkog poduhvata za Sarajevo, istiaklo je Žalbeno vijeće.

14.21 Žalbeno vijeće je zaključilo da nije bilo pogrešaka pri zaključivanju dešavanja na Markalama u Sarajevu, što je prigovarala odbrana.

4.12 Prva tačka žalbe koju će adresirati Žalbeno vijeće je navod Karadžića da nije imao pošteno suđenje. Žalbeno vijeće je zaključilo da je prekršeno pravo na odbranu zato što Karadžić nije bio prisutan tokom posjeta na mjesta zločina. U svim ostalim dijelovima, zaključeno je da nije prekršeno pravo na Odbranu, prenosi Birn.

14.11

Sudija Joensen neće čitati čitavu presudu. U uvodnom dijelu, sudija Joensen je naveo koje je funkcije Karadžić imao tokom rata, i dao presjek postupka do sada, kada je donesena prvostepena presuda. Karadžić djeluje mirno dok sluša sudiju.

14.10 U sudnicu je ušlo Sudsko vijeće, a registrar je prozivao stranke u postupku. Karadžić je u crnom odijelu sa bijelom košuljom. Na ulasku je prisutne pozdravio riječima - Dobar dan svima.

14.06 U sarajevskoj Vijećnici organizovano je javno praćenje izricanja pravomoćne presude Radovanu Karadžiću pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove u Hagu.


14.05 Presudu će pročitati sudija Vagn Prüsse Joensen. Osim njega u petočlanom Vijeću biti će sudije William Sekule, José Ricardo Solaes, Graciela Santana kao i sudija Ivo Nelson Rosa.

14.03 U ovim trenucima trebalo je početi izricanje drugostepene presude. Iz Mehanizma za krivične sudove su saopćili kako se izricanje presude Karadžiću "iz operativnih razloga" neće prenositi uživo, već sa odgodom od 30 minuta.

14.00 Prvostepenom presudom iz marta 2016. Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora. Prvostepeno vijeće proglasilo ga je krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

 

U aprilu prošle godine u Hagu je održan Žalbeni pretres u kojem je Tužilaštvo za bivšeg predsjednika Republike Srpske zatražilo doživotni zatvor i izricanje presude za genocid u još sedam bh. opština (Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku), što je prvostepenom presudom odbijeno, dok je Odbrana tražila oslobađanje po svim tačkama optužnice.

Prva optužnica protiv Radovana Karadžića podnesena je 24. jula 1995. godine, dok je operativna stupila na snagu 19. oktobra 2009. godine.

Karadžić je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu, nakon 12 godina skrivanja. Vlasti Srbije prebacile su ga u Hag devet dana kasnije.

Sudski postupak trajao je 499 radnih dana. Za to vrijeme saslušano je 589 svjedoka i u spis je uložen 11.481 dokaz.

Tužioci Mehanizma, u žalbi na prvostepenu presudu zatražili su da Karadžiću bude izrečena pravosnažna kazna doživotnog zatvora zbog genocida i ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Tužilaštvo je zahtijevalo da Karadžić bude proglašen krivim za genocid u još sedam opština u Bosni i Hercegovini, osim Srebrenice, što je prvostepenom presudom bilo odbačeno, jer, kako je navedeno, tužioci nisu dokazali da je imao “genocidnu namjeru” da tamošnje Muslimane i Hrvate uništi kao etničku grupu. Poseban dio žalbe odnosi se na činjenicu da Prvostepeno vijeće nije razmatralo pitanje da li je 1992. godine počinjen genocid u Prijedoru, gdje, kako se navodi u žalbi, “obim zločina ukazuje na jasnu namjeru uništenja grupe.

 

Slobodna Bosna

Nema saudijskog islama, bosanskog islama, turskog islama. Ima jedan Islam koji vrijedi za sve ljude.

Mr. Safet Kuduzović