Izdvajamo

BERLIN – Njemački Bundesrat većinom glasova upravo je prihvatio prijedlog Vlade Njemačke o uvođenju kvote od 25 hiljada radnih dozvola na godišnjem nivou za nekvalifikovanu radnu snagu s zapadnog Balkana.

Ovim glasanjem uredba Vlade Njemačke, nakon objavljivanja u Službenom glasniku, stupa na snagu, a počeće važiti od 1. januara, nakon što trenutna uredba stupi van snage. Ujedno, prihvaćen je prijedlog Vlade da se važenje uredbe vremenski ograniči do kraja 2023. godine.

Tokom glasanja odbijen je prijedlog četiri njemačke savezne države da se kvota od 25 hiljada potpuno ukine, te omogući njeno neograničeno važenje.

Inače, radnici sa zapadnog Balkana u Njemačku dolaze po osnovu tri različita osnova. Jedan osnov je pomenuta uredba, koja omogućava zapošljavanje radnika bez diploma.

Drugi osnov je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, usvojen proljetos, koji omogućava olakšanu proceduru za doseljavanje potrebnih kvalifikovanih radnika, bilo sa zanatskom ili tehničkom srednjom školom ili fakultetskim obrazovanjem iz oblasti tehničkih nauka. Jedini izuzetak su informatičari, za koje ne treba diploma već dokaz o radnom iskustvu.

Treći osnov je doseljavanje medicinskog osoblja i njegovatelja, obzirom da Njemačka ima velike potrebe i deficite u ovoj oblasti.

Uredba o doseljavanje nekvalifikovane radne snage posebno je interesantna njemačkim građevincima, koji se putem Udruženja poslodavaca Njemačke žale da za nekoliko godina neće imati dovoljno radnika, te da je uvoz radne snage od vitalne važnosti za njihovu branšu. Nekvalifikovane radnike traži i turistička branša, ali je potražnja za njima usljed korone opala.

Njemački mediji ističu da korona nije smanjila potrebu za radnom snagom, a usvajanjem stimulativnog paketa za pomoć evropskoj privredi, očekuje se nagli rast tokom sljedeće godine koji bi, kako je rečeno mogao biti ugrožen ako ne bude bilo dovoljno radnika.

Njemački privrednici su se, takođe, žalili da procedure za dovođenje radnika traju veoma dugo, a na ovaj problem ukazivali su i građani BiH koji su tražili radne dozvole u Ambasadi Njemačke u Sarajevu. Ovaj problem je bio osnov činjenice da je godišnje u Njemačku otišlo tek 29 hiljada nekvalifikovanih radnika. Obzirom da je Njemačka najavila širenje kapaciteta u konzularnim odjeljenjima, ako bude ukinuta kvota od 25 hiljada, može se očekivati procesuiranje znatno većeg broja radnika.


nezavisne

Hoce li ikad oprostiti,

Beco i Sadeta Medunjanin, ko smije oprostiti u ime njihovog Harisa, Ko ce oprostiti umjesto nastavnica: Velide i Asime Mahmuljin, hoce li im ikad oprostiti moj jaran Kockar ili moj Braco, ko ce im oprostiti u ime Damira Blaževica -Kroke, Hasana Mujicica Didinog, Brace i Mirse Bejdinih sinova, Zile i Ilkana iz Kozaruše, Muamera Kulenovica, Zoke i Ante Murgica, Mensurke Poljak i Majde Zulic, Ko ce oprostiti u ime Salke Sinanagica-Žutog ili u ime Ermina i Hirzada Bešica il’ Ademovic Emira, Hoce li iko smjeti oprostiti u ime Ekrema, Nedada i Velida, sinova Muhameda ef. Bešica, ili u ime trojice sinova majke Mejre ili trojice sinova majke Redžepe Oruc, ili trojice sinova Subhe Alic, njenog Zice, Zilhe i Bahrije ili Mehinih Ene i Ekrema, ko može oprostiti u ime šestorice Forica ili kompletne porodice Taiba Forica, ko u ime Eniza Blaževica koji je živ zapaljen u Kozarcu. Ko ce oprostiti u ime svih onih nevino pobijenih cijih se imena ne mogu sjetiti u ovom trenu?