Prema podacima Centralne banke (CB) BiH, bh. dijaspora rodbini i prijateljima u BiH pošalje više od dvije milijarde KM svake godine, pa je tako od 1998. do 2014. poslala skoro 33 milijarde KM. Najviše novca dijaspora je poslala 2007. godine, kada je na račune građana uplaćeno 2,77 milijardi KM, a najmanje je stiglo 2002. – 1,966 milijardi KM.
Kada je u pitanju ova godina, samo u prva tri mjeseca pristiglo je 493,6 miliona KM, što je za 17,6 miliona više nego u istom razdoblju prošle godine.
Vrijednost doznaka stabilna je već duže, a priliv iz inozemstva po ovoj osnovi ima blagi trend rasta nakon velike ekonomske krize koja je potresla Evropu 2008. godine.
Procjene Svjetskog saveza dijaspore BiH govore da u svijetu živi oko 1,3 miliona osoba koje vode porijeklo iz BiH, dok prema podacima drugih institucija izvan BiH živi 1,5 do dva miliona naših ljudi.
Kako tvrde ekonomisti, doznake koje na račune građana stižu od rodbine ili prijatelja su izuzetno bitne za cjelokupni ekonomski sistem BiH.
– Dijaspora u zemlju šalje dvije do dvije i po milijarde KM godišnje, što čini oko 13 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda (BDP) BiH. Taj podatak BiH svrstava na peto mjesto među 20 vodećih zemalja u svijetu prema obimu novčanih doznaka migranata u odnosu na BDP. Procjenjuje se da otprilike još toliko novca stiže putem neformalnih kanala za koje nema preciznih podataka – kazao je za “Avaz” predsjedavajući Foruma dijaspore „BHdiaFor 2015“ i predsjednik Asocijacije “Naša perspektiva” Armin Alijagić.
Pojasnio je da su ti neformalni kanali već poznate metode davanja novca iz ruke u ruku, autobusom ili direktno kada neko od rodbine dođe u posjetu.
– Dijaspora bukvalno u životu održava neke privredne grane ili sektore kao što je, naprimjer, stomatologija jer je poznato da dijaspora masovno dolazi u BiH popravljati zube, zatim automehaničarski sektor i ugostiteljstvo. Prema ovim podacima, sa sigurnošću možemo reći da bh. dijaspora održava našu ekonomiju od totalnog kolapsa – kaže Alijagić.
Ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić za “Avaz” je rekao da BiH ima i druge koristi od dijaspore.
– Oni, kada dođu ovdje, osim što daju sredstva rodbini, ovdje i troše mnogo novca. Tako da njihova potrošnja i doznake koje oni pošalju utječu puno na ekonomiju BiH. Kad bismo sve to uzeli u obzir, procjena bi bila da novac iz dijaspore iznosi oko 15 posto BDP-a BiH – kazao je Hurtić.
Dodao je da je, također, bitno naglasiti da je dijaspora zaslužna za izvoz naših proizvoda, koje većinom oni kupuju iz nostalgije, dijaspora je stimulator izvoza iz BiH.
– U prošlogodišnjim poplavama spasila nas je dijaspora, do danas su obnovljene kuće, a to je urađeno zahvaljujući pomoći koju su ljudi dobili iz dijaspore, a ne pomoći koju smo dobili od donacija vlada, ta sredstva kasne i nije ni počela realizacija. Dijaspora je tu uskočila, stoga oni jesu najznačajniji amortizer bh. ekonomije – naglasio je Hurtić.
DIJASPORA I INVESTICIJE
Dijaspora se do sada dokazala kao bitan ulagač u svoju zemlju porijekla i neke od najznačajnijih investicija u BiH realizirane su uz njenu pomoć. Kroz ove investicije otvoreno je na stotine novih radnih mjesta, generirani su dodatni prihodi lokalnoj samoupravi i na kraju uvedene su nove tehnologije i novi načini poslovanja u lokalnim kompanijama. Neki od primjera dobre prakse su kompanije „Austronet“ iz Prijedora, „Bontex“ iz Maglaja, „Popovo Polje“ iz Trebinja, „Zinkteknik“ iz Mostara, „Prostor“ iz Sarajeva i mnoge druge – naglasio je Alijagić.
Autor: E. HALIMIĆ/ Avaz
