Izdvajamo

Fondacija u skladu sa svojim mogućnostima finansijski učestvuje u pojedinim humanitarnim projektima u BiH – kupovina kompjuterske opreme za školu u Prijedoru, doniranje sredstava za starački dom u Srebrenici, pomoć djeci sa posebnim potrebama...

 Rotterdamu je svečano obilježena desetogodišnjica rada fondacije Sedra, na kojoj su pored članova i prijatelja Sedre prisustvovali i predstavnici Ambasade BiH u Den Hagu, ambasadorica Mirsada Čolaković i ministar savjetnik Aleksandar Dragičević.

 Fondacija Sedra okuplja znatan broj građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive u Kraljevini Nizozemskoj. Ovaj događaj je imao dva segmenta: obilježavanje desetogodišnjice postojanja i rada “Stichting Sedra”, i donatorsko veče sa ciljem prikupljanja sredstava za njihove projekte u 2020. godini.
Udruženje Sedra više puta godišnje, u okviru svojih aktivnosti koje sprovode u Nizozemskoj, organiziraju događaje sa ciljem promoviranja i očuvanja bh. kulturne baštine, običaja i obilježavanja važnijih datuma iz nedavne prošlosti, kao što je tradicionalno obilježavanje Dana bijelih traka u Roterdamu.
Također, fondacija u skladu sa svojim mogućnostima finansijski učestvuje u pojedinim humanitarnim projektima u BiH – kupovina kompjuterske opreme za školu u Prijedoru; doniranje sredstava za starački dom u Srebrenici; pomoć djeci sa posebnim potrebama i sl.

 Ambasadorica Čolaković je u prigodnom obraćanju, čestitala Sedri na uspješnom desetogodišnjem radu udruženja, posebno istakla važnost okupljanja mladih I obrazovanih osoba koje čine temelj u budućim planiranim aktivnostima.


mojabih.oslobodjenje.ba


Emil Velić podsjeća da je upravo u Kozarcu obnovljena i svečano otvorena prva džamija u RS-u, zbog čega je dobila naziv "Prva džamija nade", jer su je prije 17 godina otvorili predstavnici Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine i tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. "I ovdje je zanimljivost da je sve urađeno sredstvima građana, a jedna od najstarijih mještanki, Fatima Hadžić, dala je svoju životnu ušteđevinu, čime je zapravo i počela obnova ove 'prve džamije', sada već davne 1999. godine", prisjeća se Sakib Džaferović.