Izdvajamo

Najranije je cvjetala kajsija i to neposredno prije snijega, koji je pao u posljednjoj sedmici marta pa voćari ne očekuju da će ploda biti ove sezone.

 Neuobičajene vremenske prilike pratile su ovogodišnji kraj zime i početak proljeća. Uglavnom su se smjenjivali periodi hladnog i toplog vremena što nikako nije pogodovalo, prije svega voćnim zasadima.

"Promjenljivo vrijeme, kada su temperature u pitanju, izazvale su rano kretanje vegetacije i očekivalo se da će i period cvjetanja biti nešto ranije, ali su snijeg koji je padao krajem marta i jutarnji mrazevi, to usporili u pojedinim krajevima. U takozvanu cvijetnu nedjelju ušlo se neravnomjerno, ima voćaka koje su procvjetale, ali i onih koje su tek djelimično u cvjetu", kaže Jovan MIlinković, stručni saradnik za voćarstvo.

Ovo neće biti rodna godina za voće?

Najranije je cvjetala kajsija i to neposredno prije snega, koji je pao u posljednjoj sedmici marta pa voćari ne očekuju da će ploda biti ove sezone.

Kajsija i šljiva u opasnosti, a ratari neka sačekaju

"Snijeg i niske temperature javili su se baš u vrijeme cvjetanja kajsija i ove godine će biti ili malo roda ili ga uopšte neće biti u većini naših krajeva. Što se ostalog voća tiče, šljiva je sad u fazi intenzivnog cvjetanja. Međutim, bilo je i jakog jugoistočnog vjetra koji kod cvjetova koji su se otvorili može dovesti do isušivanja žiga tučka, tako da je pitanje kakva će biti oplodnja", kaže Milinković i dodaje da su temperature na granici klijanja polenove cjevi, tako da postoji bojazan da ovo neće biti rodna godina za voće.

Voće nije izbjeglo oštećenja od mraza?

Prije uvođenja vanrednog stanja voćari su imali vremena da obave onaj najvažniji posao, a to je rezidba, koja je prema ocjeni stručnjaka, obavljena pravovremeno i kvalitetno.

"Neki su uspjeli i da obave prihranu azotnim đubrivima koje mi preporučujemo dvije sedmice prije cvjetanja. Sada se taj period (kada voće cvjeta) razvukao neuobičajeno dugo i poljoprivrednici više ništa ne mogu da urade. U prvoj nedjelji aprila postojala je opasnost da jutarnji mraz ošteti te prve plodove tako da voće nije izbjeglo oštećenja od izmrzavanja", kaže stručnjak i dodaje da, ipak treba sačekati da se završi period cvjetanja i oplodnje pa da se onda prave dalje procjene.

Prilikom zaštite, vodite računa o pčelama

Ono što predstoji je zaštita voćaka koja se mora obaviti. Među najzastupljenijim vrstama je šljiva Stanley, koja je veoma osjetljiva na moniliju cvjeta i grančice pa se do sredine aprila mora obaviti zaštita.

 

 "Treba biti u ovom periodu obazriv kada se primjenjuje zaštita i voditi računa o pčelama koje su sve više prisutne u voćnjacima. One su nezamjenljive i ima ih na našem području u dovoljnim količinama, za razliku od nekih djelova svjeta. Još jednom naglašavam da su one nezamjenljivi oprašivači i ne smijemo ih ubijati jer bez njih, nema ni života na Zemlji."

Rod se mora plasirati
Činjenica je da je u ovo vrijeme otežano kretanje, nabavka preperata i odlazak u voćnjak pa će sigurno biti i manje onih koji će moći da koriste hemijska sredstva u zaštiti zasada.

Zaštita voćaka od kasnih proljetnih mrazeva

"Neće biti lako ni voćarima ni stočarima niti bilo kojim drugim poljoprivrednim proizvođačima. Pijaca je zatvorena, ljudi se snalaze preko online prodaje, vidjećemo kako će se to odvijati dalje, koliko će ovo sve potrajati i šta će biti sa ranim voćem, poput jagoda, borovnica, trešanja. Mnogo je nedoumica kod voćara koji su uložili sredstva, podigli voćnjake i već sada strahuju da li će moći plasirati proizvode. Jedino što možemo je da čekamo da vidimo kako će se razvijati situacija u narednih mjesec dana, kako će biti kod nas, ali i u Europi", kaže naš sagovornik i dodaje da voća ima sasvim dovoljno i ono se mora negdje plasirati - da li u Europu ili u neke druge zemlje.


agroklub.ba

Ako želiš da upoznaš sebe, pitaj druge.