Izdvajamo

 

Posljednjeg dana 2022. godine, prijedorsku javnost potresla je šokantna vijest o udesu aviona Aero-kluba “Prijedor”, u kome su tragično izgubili živote pilot Ljubiša Aramanda (47), nastavnik jedriličarstva, rukovodilac Jedriličarske sekcije i član Upravnog odbora Aero-kluba “Prijedor” i njegova kćerka Andrea (23), putnik u avionu. Prema očekivanju, prijedorskoj, javnosti Republike Srpske i BiH, tim povodom danas se obratio Upravni odbor Aero-kluba “Priiedor”, Saopštenjem za javnost. Zbog tragičnih razmjera udesa i velikog interesovanja javnosti za uzroke, ovaj dokument, usvojen na sinoćnjoj sjednici Upravnog odbora, objavljujemo u cijelosti.

Aeroklub „Prijedor“

Upravni odbor

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Poštovani sugrađani!

Kao što je poznato, posljednjeg dana prošle godine, u udesu našeg aviona Citabria, registarskih oznaka E7-PDH, porodica Aramanda izgubila je dva svoja člana, a Aeroklub „Prijedor“ jednog od svojih stubova – nastavnika jedriličarstva, pilota, rukovodioca Jedriličarske sekcije i člana Upravnog odbora. Pretrpjeli smo veliki gubitak – emotivni, kadrovski i gubitak jednog vazduhoplova, a sudeći po glasinama i neistinitim interpretacijama udesa u prijedorskoj javnosti, s kojima se na žalost svakodnevno suočavamo, na putu smo da izgubimo i ugled koji već 70 godina uživamo u vazduhoplovnoj porodici Regije. Zbog toga smo prinuđeni da se u sadašnjoj, najtragičnijoj situaciji u istoriji Kluba, obratimo javnosti ovim saopštenjem. Kako zbog delikatnosti situacije, tako zbog zakonskih ali i moralnih normi koje nas obavezuju, Saopštenje se ne bavi ni uzrocima udesa ni pitanjima nečije odgovornosti za tragediju. Tim pitanjima se bavi zakonodavstvo ove zemlje - Tužilaštvo BiH vodi svoju redovnu proceduru utvrđivanja okolnosti za dalja postupanja. Otkrivanje mogućih uzroka, na bazi analize činjenica i izjava svjedoka, treba da završi Komisija za provođenje istrage uzroka vazduhoplovnih nesreća, organ Ministarstva komunikacija i transporta BiH, koja je već izvršila preliminarni uviđaj na mjestu udesa i čiji rad je u toku. Mi se u ovom Saopštenju ograničavamo samo i jedino na fakta – s jedinim ciljem nepristrasnog informisanja javnosti o činjeničnom stanju.

Raspolažemo sljedećim činjenicama (stanje: 5.1.2023. 18:02), relevantnim za udes Citabrie E7-PDH.

1. Starost našeg aviona je oko ili manja od starosnog prosjeka aviona iste namjene i klase u Evropi i Svijetu. Pritom je važno napomenuti da, za razliku od vozila na saobraćajnicama, godište nije kriterij koji direktno utiče na bezbjednost i funkcionalnost vazduhoplova. Bitan i odlučujući kriterij bezbjednosti je poštovanje direktiva i preporuka proizvođača ili nacionalnih regulatornih agencija, koje propisuju način i vremenske rokove za remont ili preglede vitalnih sklopova i sistema vazduhoplova.

2. Operator i vlasnik vazduhoplova (u ovom slučaju Aeroklub „Prijedor“) drži se Programa tehničkog održavanja vazduhoplova, odobrenog od nadležne regulatorne agencije BiH – BHDCA. Poslednji redovan periodični pregled Citabrie obavljen je 25. oktobra 2022. na

nivou godišnjeg, ili tzv. 100-časovnog pregleda. Od tada do dana udesa, avion je naletio još samo tri sata. Ove činjenice upućuju na to da je Citabria bila održavana po zakonskim direktivama i propisima, kao i preporukama proizvođača.

3. Na dan udesa izvršena je obligatorna najava početka vazduhoplovnih operacija (u pilotskom žargonu: otvaranje zone letenja) kod Jedinice prilazne i aerodromske kontrole letenja na Aerodromu Mahovljani. Najavu je izvršio sam pilot Citabrie.

4. Na dan udesa, nekih sat vremena prije posljednjeg polijetanja, isti avion je već bio korišten, proveo je u vazduhu 15 minuta, taj pilot nije imao primjedbi niti je bilo bilo kakvih indicija na manjkavosti aviona – što upućuje na to da je Citabria na tom pretposljednjem letu bila u funkcionalno redovnom stanju.

5. Neposredno pred posljednje polijetanje, pilot je lično napunio rezervoare aviona gorivom, za koje postoji tipsko odobrenje korištenja. Prema izjavama očevidaca, uključujući i one s pilotskim zvanjem, pilot je izvršio i obligatorni predpoletni preled aviona, predviđen pilotskim priručnikom vazduhoplova i krenuo s procedurom polijetanja – što upućuje na to da je Citabria u tom času bila u ispravnom stanju.

6. Prema izjavama nekolicine prisutnih vazduhoplovaca, uključujući i onih s pilotskim zvanjem, nije bilo nikakvih vizuelno uočljivih odstupanja od standardnog ponašanja aviona u toj, inače kritičnoj, fazi leta.

7. Na osnovu analize video-snimka polijetanja i izjava prisutnih vazduhoplovaca, došlo se do zaključka da je avion od uzleta do pada proveo u vazduhu devet sekundi.

8. Prema izjavama očevidaca koji su posmatrali udes na više različitih lokacija, pored same piste i u neposrednoj blizini, i stručnih i onih koji nemaju nikakva znanja o vazduhoplovstvu - pa prema tome potpuno nepristrasnih, u fazi penjanja aviona došlo je do gubitka brzine (koja je neophodna za održavanje upravljivosti aviona) naglog svaljivanja u desno, obaranja nosa prema dole i udarca u zemlju.

9. Prema izjavama očevidaca, a i na osnovu tragova koje je rotirajuća elisa ostavila na mjestu udarca u zemlju – motor Citabrie radio je cijelo vrijeme, do zadnjeg časa.

Izvještaj Komisije za provođenje istrage uzroka vazduhoplovnih nesreća o rezultatima preliminarnog uviđaja sa mjesta udesa očekuje se za nekih 30 dana. Molimo prijedorsku javnost da, zajedno s nama, sačeka izvještaj Komisije i da se do tada uzdrži od nestručnih komentara udesa, lišenih svakog osnova, i širenja glasina - ako ne iz obzira prema ugledu Aerokluba „Prijedor“, onda bar iz pijeteta prema ožalošćenoj porodici.

Naglašavamo da je prioritetni interes Upravnog odbora Aero-kluba da se saznaju uzroci udesa i na osnovu njih izvuče pouka, ali i preduzmu sve ostale neophodne zakonske radnje. O svim rezultatima istrage, bez obzira kakvi budu, prijedorska javnost biće informisana čim oni budu poznati. To smatramo ne samo našim moralnim dugom prema ožalošćenoj porodici, nego i prema sadašnjim i budućim vazduhoplovcima.

Teufik Kulašić podsjeća da je svaki drugi stanovnik prošao kroz prijedorske logore, te logor Manjaču. Blizu 2.500 Kozarčana ubijeno je, a njih još gotovo 600 nije pronađeno.