Izdvajamo

 

Učesnici biciklističkog karavana međunarodne trke " Beograd-Banjaluka 2022" stigli su u Prijedor, koji je ove godine domaćin cilja četvrte etape.

Pobjednik četvrte etape trke Beograd-Banjaluka, koja je danas vožena od Doboja do Prijedora, je Poljak Alan Banašek.
Ova etapa je bila najduža od svih pet koje se voze na trci "Beograd - Banjaluka 2022".
Pobjedniku četvrte etape Međunarodne biciklističke trke "Beograd-Banjaluka" Alanu Banašeku pehar je uručila Suzana Gašić, ministar trgovine i turizma u Vlade Republike Srpske.

Reprezentativac BiH, Siniša Lukić Banašeku je uručio zelenu majicu. Zbog povrede, Lukić ove godine nije učestvovao u trci, ali je u Prijedoru dočekao bicikliste.
Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor istakao da je ovo veliki spektakl za Prijedor posebno jer je ova trka prepoznata kao kvalitetna trka sa tradicijom dugom 16 godina.
" Želim dobrodošlicu svim biciklistima i njihovim timovima u naš grad i želim da se svi ugodno osjećaju i da ponesu najljepše uspomene", rekao je Javor.
Biciklisti su startovali iz Doboja gdje su prvo odvezli dva kruga kroz Doboj, zatim su vozili auto-putem "9. januar" prema Banjaluci i dalje prema Prijedoru, gdje je etapa završena.

Međunarodna biciklistička trka Beograd-Banjaluka, u kojoj učestvuju takmičari iz 30 zemalja, među kojima su SAD, Kanada, Novi Zeland, Slovenija, Bugarska, Italija i Francuska, startovala je 13. aprila.


Prva trka održana je 2007. godine uz učešće svega pedesetak biciklista na startu, a sada se za ukupnog pobjednika takmiči 175 biciklista, što je, prema pravilima Međunarodne biciklističke unije, maksimalan broj.
Generalni pokrovitelj trke je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

prijedorgrad.org/ Foto: Nijaz-Caja Huremović

Nikada zločine naših komšija zaboraviti nećemo i dok smo živi o njima ćemo svjedočiti i sve ljude na njih podsjećati. Istinu o našem stradanju ćemo konstantno širiti, a pravdu na ovosvjetskim sudovima uporno tražiti. Za istinu ćemo živjeti, raditi i umirati! Zbog toga danas na ovom mjestu želimo još jednom jasno kazati da su nas naše komšije u nedjeljnim, poslijepodnevnim satima, 24. maja 1992. godine, svojim paravojnim snagama napali, da su tada nad nama agresorski čin započeli i u narednom vremenu realizirali, da su na području naše općine više od 3.000 naših najmiliji poubijali, a njihova tijela u mnogobrojne jame i grobnice skrili, da su naše majke i sestre silovali, da su nas u logore zatvorili i u njima najtežim torturama mučili, da su naše imetke pljačkali i uništavali, da su naše džamije palili i rušili, da su nas sa ognjišta naših protjerali, da su nam povratak na njih osporavali, da se ni nakon 25 godina za zločine svoje nisu pokajali, da zločince iz svog naroda nisu izdvojili već su se s njima poistovjetili, da kosti naših najmilijih još uvijek na njima znanim mjestima kriju, da svoju omladinu lažima o nama truju, da na započetom zlu devedesetih godina i dalje ustrajavaju.

Mr. Amir ef. Mahić
25.05.2017. god.