Izdvajamo

Teritorijalna vatrogasna jedinica Prijedor u prvim danima 2019. imala je devet intervencija na gašenju požara na dimnjaku, odnosno vatrogasci su, kako kažu u ovoj vatrogasnoj jedinici, u prosjeku jednom dnevno gasili po jedan zapaljeni dimnjak.

"U ovim prvim danima nove godine bilo je ukupno 18 intervencija. U prošloj godini bilo je 289 požara, od toga 42 su bili požari dimnjaka i dimovodnih kanala", rekli su u ovoj vatrogasnoj jedinici.

Dodali su da je čest slučaj koji doprinese zapaljenju gradnja dimnjaka i dimovodnih kanala sa drvenim gredama krovne konstrukcije koje su uzidane u dimnjak.

"Greda se u tom slučaju zapali i dolazi do bržeg širenja vatre i na krov, što je jako opasno. Nije rijedak slučaj da su građevinski nedostaci vrlo čest uzrok požara na dimnjacima", istakli su u ovoj vatrogasnoj jedinici.

Prema njihovim riječima, prilikom izgradnje mora se obratiti posebna pažnja i sve izvesti u tehničkim uslovima za tu oblast.

Apelovali su na građane da u toku sezone, posebno pred njen kraj, izvrše čišćenje dimnjaka, ali i na početku sezone, kako bi se spriječile ove vrste požara.

"Na početku sezone grijanja je obavezno čišćenje, ali i pred kraj, u januaru ili februaru, jer brzo dolazi do prljanja prolaznih kanala usljed čestica čađi koje stvaraju probleme i dolazi do požara dimnjaka", rekli su u ovoj vatrogasnoj jedinici.

U Profesionalnoj teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici Banjaluka rekli su da nisu imali mnogo gašenja požara na dimnjacima u prvim danima nove 2019.

"Od 1. januara vatrogasci su pet puta izlazili na teren kako bi gasili dimnjake", rekli su u Vatrogasnoj jedinici Banjaluka.

Mnogi Banjalučani kažu da dimnjake čiste redovno i na vrijeme, ali ima i onih koji to ne rade.

"Iskreno, nisam očistio dimnjak baš dugo, sigurno dvije grijne sezone. Srećom, nisam imao problema", rekao nam je jedan Banjalučanin.


Nezavisne


"Mi smi pripadnici Srpskog naroda i osuđujemo kompletno etničko čišćenje i zločine koje su počinili zločinci iz našeg naroda. Mi se zalažemo za zajednički život i Bosnu i Hercegovinu i želim da naša djeca žive zajedni sa svim našim narodima u BiH. Ja sam Klaudija Pecalj i rodom sam iz Zenice, a moj muž je Milan Pecalj. Husein Ališić je napisao knjigu na engleskom jeziku i u toj knjizi piše o mom mužu. Za vrijeme rata, Husein je živio u Banja Luci i moj muž je sve naše dokumente dao njemu da bi on izašao sa svojom porodicom vani. Milan je čuvao Huseinovog brata koji je bio pretučen i nije se bojao da pomogne prijatelju Bošnjaku.
Ja sam rođena u Zenici među Hrvatskim i Bošnjačkim narodom i žao mi je za sve što se desilo u ratu, jer ja želim da živimo sa svim narodima u Bosni i Hercegovini". Kazali su nam Klaudija i Milan Pecalj, pripadnici Srpskog naroda iz Donjih Garevaca.

26.05.2017. god.