Izdvajamo

Na glavnoj raspravi po tužbi Mitra Vlasenka protiv BiH, vještaci su iznijeli nalaze o pretrpljenoj duševnoj boli i gubicima u poljoprivredi zbog krivičnog postupka u kojem je Vlasenko oslobođen optužbi za ratne zločine počinjene na području Prijedora.

Nakon izvođenja dokaza, opunomoćenik Vlasenka povećao je zahtjev za naknadu materijalne i nematerijalne štete na 53.460 konvertibilnih maraka (KM), dok je Pravobranilaštvo BiH tražilo da se tužba odbije.

Prema nalazu vještaka neuropsihijatra Slobodana Stankovića, Vlasenku su ostale posljedice zbog pretrpljene duševne boli i straha izazvanih postupkom.

“Tužilac je sve vrijeme od lišenja slobode trpio izrazit stid zbog gubitka identiteta, autoriteta u porodici i sredini, u koju se ni kasnije nije mogao uklopiti… Osjećao se stalno žigosanim iako je vjerovao da nije počinio djela”, kazao je Stanković.

Pravobraniteljica Nađa Hozić prigovorila je na nalaz, navodeći da se gradiranje duševne boli i straha u drugim sličnim predmetima razlikuje od ovog, da nalaz nije potkrijepljen relevantnom medicinskom dokumentacijom, kao i da je urađen nekoliko godina nakon hapšenja podnosioca tužbe.

Na pitanje pravobraniteljice, vještak je ostao pri zaključku da je Vlasenko sve vrijeme trpio intenzivan strah.

Vještak poljoprivredne struke Jasenko Nedinić je, na osnovu razgovora sa podnosiocem tužbe i kontakta sa nadležnim institucijama, zaključio da je Vlasenko, kao registrovani poljoprivredni proizvođač, pretrpio gubitke nakon hapšenja u junu 2014. godine, zbog neubiranja prinosa i gubitka 30 košnica pčela.

Na pitanje pravobraniteljice da li je neko od porodice mogao prikupiti prinose, Nedinić je rekao da to nije učinio niko. Pojasnio je da je riječ o većim i udaljenim parcelama i da porodica to nije uradila, kao ni komšije. Dodao je da je Vlasenko određene parcele iznajmljivao od Bošnjaka u Kozarcu.

Nedinić je kazao da nije provjeravao da li je Vlasenko bio član društva pčelara, ali da to nije bio ni obavezan, odnosno da je već registrovan kao poljoprivrednik.

Hozić je prigovorila na nalaz navodeći da on nije mogao biti sačinjen na osnovu razgovora sa podnosiocem tužbe i obilaskom zemljišta, te da nema nikakvih materijalnih dokaza da se bavio pčelarstvom 2014. godine.

Na pripremnom ročištu po ovoj tužbi bilo je zatraženo 45.000 KM naknade, a nakon nalaza vještaka za poljoprivredu opunomoćenik Dejan Šinik povećao je iznos na 53.460 KM.

Stranke su uložile i završne riječi, a Sud BiH će naknadno donijeti odluku po tužbama.

Mitar Vlasenko je 2016. oslobođen optužbi da je 1992. godine učestvovao u ubistvima i zlostavljanju bošnjačkih civila u Kozarcu kod Prijedora.

BIRN


Hoce li ikad oprostiti,

Beco i Sadeta Medunjanin, ko smije oprostiti u ime njihovog Harisa, Ko ce oprostiti umjesto nastavnica: Velide i Asime Mahmuljin, hoce li im ikad oprostiti moj jaran Kockar ili moj Braco, ko ce im oprostiti u ime Damira Blaževica -Kroke, Hasana Mujicica Didinog, Brace i Mirse Bejdinih sinova, Zile i Ilkana iz Kozaruše, Muamera Kulenovica, Zoke i Ante Murgica, Mensurke Poljak i Majde Zulic, Ko ce oprostiti u ime Salke Sinanagica-Žutog ili u ime Ermina i Hirzada Bešica il’ Ademovic Emira, Hoce li iko smjeti oprostiti u ime Ekrema, Nedada i Velida, sinova Muhameda ef. Bešica, ili u ime trojice sinova majke Mejre ili trojice sinova majke Redžepe Oruc, ili trojice sinova Subhe Alic, njenog Zice, Zilhe i Bahrije ili Mehinih Ene i Ekrema, ko može oprostiti u ime šestorice Forica ili kompletne porodice Taiba Forica, ko u ime Eniza Blaževica koji je živ zapaljen u Kozarcu. Ko ce oprostiti u ime svih onih nevino pobijenih cijih se imena ne mogu sjetiti u ovom trenu?