Izdvajamo

Jučer je MZ Kozarac posjetila delegacija turskog grada Manisa. Posjeta je realizovana u

sklopu saradnje Grada Prijedora i Grada Manisa koja je uspostavljena prije nekoliko godina.
Delegaciju su sačinjavali gradonačelnik Manise gospodin Čengiz Ergun sa saradnicima i članovima porodica. Gosti su primljeni u sali MZ Kozarac gdje je pripremljen odgovarajući program, a pozdravne riječi dobrodošlice i kratko izlaganje iz prošlosti i sadašnjosti Kozarca iznio je Ekrem Hadžić, predsjednik Savjeta MZ.

Poslije nastupa KUD “Kozara” i naše male sugrađanke Amile Memić gradonačelniku Manise je uručen simboličan poklon. (Manisa je grad koji ima 1.400.000 stanovnika)
U svom obraćanju pored riječi zahvale za ugodan prijem,pozvao je delegaciju MZ Kozarac i Grada Prijedora te KUD “Kozara” da naredne godine budu specijalni gosti na festivalu u Manisi kao predstavnici BiH .

Posjeta je nastavljena šetnjom i obilaskom zidina Starog grada uz pomoć Amera Memića koji je podrobnije govorio o Starom gradu.
Gosti su obišli Kozaračku kulu, Vojničku džamiju, staro mezarje ili tačnije ono što je ostalo od njih.
Delegacija je posjetila Medžlis IZ Kozarac gdje se čuva ploča sa ulazne kapije Starog grada.

Na kraju su gosti ugošćeni u restoranu “Stara bašta” gdje su nastavljeni razgovori između prestavnika MZ Kozarac, predstavnika Skupštine Prijedora i članova turske delegacije.
Razgovori su vođeni vezano za eventualnu pomoć u rekonstrukciji historijske zaostavštine koja je u jako lošem stanju.

Dogovoreno je da se preduzmu aktivnosti za povezivanje s turskim organizacijama koje se bave pomaganjem i rekonstrukcijom kulturno-historijskih spomenika od kojih su neke već prisustne u BiH.
Sigurno je samo jedno: To će zahtijevati puno angažovanja svih struktura, ali važno je započeti i nadati se da će bar dio naših želja i potreba biti zadovoljen.
Na kraju posjete i prijatnog druženja gosti su se još jednom zahvalili i nastavili put Prijedora gdje će posjetiti još neke lokacije i prenoćiti te sutra nastaviti za Sarajevo i nazad za Tursku.

Tekst: Ekrem Hadžić

foto: Nijaz-Caja Huremović



Samo oni koji se plaše da zauzmu neki stav u životu, prihvataju na sebe ulogu dobre duše. Uvijek je neuporedivo lakše vjerovati u sopstvenu dobrotu, nego se sukobiti sa drugima i boriti se za svoja prava. Sigurno je lakše otrpjeti uvredu ne uzvrativši je, nego smoći hrabrost i upustiti se u borbu sa jačim od sebe; uvijek možemo reči da nas bačeni kamen nije pogodio, a onda tek noću, u samoći, oplakivati, svoj kukavičluk... Trgni se čovječe.