Izdvajamo

 U selu Rajkovići kod Kozarca u subotu je služena misa u novoizgrađenoj crkvi Male Gospe, čime je oživljeno sjećanje na legendu o "zabranjenoj ljubavi".

Banjalučki biskup Franjo Komarica blagoslovio je crkvu, a uz sasluženje i prisustvo prijedorskih sveštenika katoličke, pravoslavne i ukrajinske crkve, kao i predstavnika medžlisa.

Ovu katoličku bogomolju, koja je nikla na mjestu stare i u prošlom ratu porušene crkve, zajedno su obnavljali mještani, a na inicijativu Helge Kambić, praunuke Karla Šmucera vlasnika nekadašnje pilane koji je davne 1903. godine i izgradio kapelu u Rajkovićima.

 Stara crkva nikla je u šumi još početkom prošlog vijeka za potrebe radnika koji su radili u pilani. Za nju se vezuje i legenda u kojoj se pominje da su crkvu Male Gospe u Rajkovićima, mještani prije nazivali i Mehmedovom crkvom. Mehmed Kulašić bio je radnik pilane koji se zaljubio u djevojku Mariju Šmucer, kćerku vlasnika pilane. Kada je otac saznao za ovu "zabranjenu", ljubav, kako legenda kaže, Mehmeda je otpustio s posla, a kćerku poslao u inostranstvo.

Prijedorski župnik Marijan Stojanović kaže da postoje podaci da je crkvu sagradio baš djevojčin otac i to na mjestu gdje se mladi par tajno sastajao.

- Prema legendi, koja se proširila u narodu i eto traje i danas, Marija Šmucer imala je i vanbračno dijete sa Mehmedom Kulašićem koji se zbog nesretne ljubavi kasnije nikada nije oženio. Zato je za nas katolike ovo svetinja i simbol zajedništva sa svim narodima ovog kraja bez obzira na vjeroispovijest, i zato smo crkvu u Rajkovićima ponovo izgradili i obnovili - kazao je Stojanović.

 

 

Biskup Komarica je rekao da je iskreno radostan, što je ponovo na ovom mjestu uz izgradnju crkve pobijedila ljubav.

- Radostan sam i zahvalan što sam svjedok da su ovdje ljubav i sloga pobijedili ono što je učinio manjak ljubavi i sloge u nesretnom ratu. Ovdje su se brojni katolici, a i oni koji to nisu, udružili kako bi izgradili bogomolju koja ih kroz vijekove ipak povezuje - kazao je biskup Komarica.

 

 U Rajkoviće je iz Ljubljane stigla i Helga Kambić, praunuka Karla Šmucera, koja je za obnovu crkve, donirala 20.000 evra.

- Ovaj obred i otvaranje kao i blagoslov crkve nikada neću zaboraviti. Ovo je naše porodično zdanje i na neki način sjećanje na moju djedovinu i porodicu od koje su ostala samo dva potomka - kazala je Helga.

Pored nje, budući da je za izgradnju crkve uloženo 180.000 KM, novac je, pored mnogobrojnih donatora, uložila i opština Prijedor 10.000 maraka za crkvu, a još 15.000 KM za elektrifikaciju tog područja.

Ministarstvo za izbjeglice RS

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS izdvojiće 24.000 KM za rekonstrukciju mosta i prilazne staze prema kapeli posvećenoj rođenju blažene djevice Marije u zaseoku Rajkovići u Kozarcu, javile su agencije.

U prisustvu velikog broja vjernika i predstavnika drugih vjerskih zajednica juče je u obnovljenoj kapeli služena sveta misa i blagoslov kapele, čemu je prisustvovala .

Foto: Giga

Nikada zločine naših komšija zaboraviti nećemo i dok smo živi o njima ćemo svjedočiti i sve ljude na njih podsjećati. Istinu o našem stradanju ćemo konstantno širiti, a pravdu na ovosvjetskim sudovima uporno tražiti. Za istinu ćemo živjeti, raditi i umirati! Zbog toga danas na ovom mjestu želimo još jednom jasno kazati da su nas naše komšije u nedjeljnim, poslijepodnevnim satima, 24. maja 1992. godine, svojim paravojnim snagama napali, da su tada nad nama agresorski čin započeli i u narednom vremenu realizirali, da su na području naše općine više od 3.000 naših najmiliji poubijali, a njihova tijela u mnogobrojne jame i grobnice skrili, da su naše majke i sestre silovali, da su nas u logore zatvorili i u njima najtežim torturama mučili, da su naše imetke pljačkali i uništavali, da su naše džamije palili i rušili, da su nas sa ognjišta naših protjerali, da su nam povratak na njih osporavali, da se ni nakon 25 godina za zločine svoje nisu pokajali, da zločince iz svog naroda nisu izdvojili već su se s njima poistovjetili, da kosti naših najmilijih još uvijek na njima znanim mjestima kriju, da svoju omladinu lažima o nama truju, da na započetom zlu devedesetih godina i dalje ustrajavaju.

Mr. Amir ef. Mahić
25.05.2017. god.