Izdvajamo

Promocija knjige: "Ponovna izgradnja Kozarca: Samoodrživost, pomirenje i osporavani povratak u poslijeratnoj Bosni”.
Knjiga je rezultat desetogodišnjeg istraživanja nevjerovatne priče o primjeru uspješnog iako osporavanog manjinskog povratka nakon završetka rata. Priča je to o fleksibilnosti, imaginaciji i samoodržanju koja demonstrira šta mogu postići obični ljudi u izvanrednim okolnostima.

Mi ne možemo odbaciti poražavajuci osjećaj žrtve koji prožima naše biće, ali zato imamo i jednu drugu priču, a to je priča o našoj borbi...
Autorica knjige, Sebina Sivac-Bryant, je od početka ovog projekta željela da razumije kako ljudi odgovaraju na nasilje, kako uspiju da se oporave uprkos traumama, i, iznad svega, kako se jedna zajednica može ponovo izgraditi nakon sto je fizički potpuno uništena?

Tokom pisanja ove knjige, i izučavanju drugih primjera različitih post-ratnih zemalja, autorica naglašava da je najvažniji resurs u bilo kojoj post-konfliktnoj situaciji fleksibilnost i sposobnost prilagođavanja onih koji su direktno pogođeni. Umjesto intervencija vanjskih "stručnjaka" za traume i izmirenje, korisnije je pružiti praktičnu pomoć i podržati povratnike koji su sposobni da pregovaraju obnovu i izmirenje ukoliko im je obezbijeđen odgovarajući kontekst.
O autoru:
Dr Sebina Sivac-Bryant je socijalni antropolog. Završila je četiri fakuteta na londonskom univerzitetu UCL, magistrirala je modernu evropsku istoriju te antropolosku metodologiju a knjiga je prerađeno izdanje njenog doktorskog istraživanja za kojeg je dobila prestižnu stipendiju britanskog državnog instituta za ekonomske i drustvene nauke (ESRC). Bila je dio istraživackog tima pri Holandskom institutu NIOD, koji je radio izvještaj o genocidu u Srebrenici 90-tih. Trenutno je nezavisni istrazivač, i radi kao konsultant u polju etnografije i antropološke metodologije.

Iz recenzije:

Knjiga ne samo o patnji, nego opstanku - i povratku… Počinje sa jednim od malo ispričanim fenomenom nedavne vojne istorije , a to je “Vojskom protjeranih”, sastavljenom uglavnom od vojnika koji su preživjeli logore i srpsko “čišćenja”, i njihovom borbom da se vrate kući, te dokumentuje izazove koje su slijedile tokom ponovne izgradnje "najvećeg malog grad na svijetu”. Sebina zna ovu priču iznutra - i njena knjiga je ključ za razumijevanje Bosne, Evrope i otpornosti tj snazi čovječanstva”. Ed Vulliamy, The Guardian.

Autor nudi neodoljivu i provokativnu etnografiju povratka Muslimana, pokazujući kako žrtve etničkog čišćenja, obično opisane kao “pasivne” i “bespomoćne”, preuzimaju inicijativu u obnovi svojih zivota tj. egzistenciji.

Knjiga nudi ogledalo dobronamjernim intrevencijama tranzicijske pravde, pomirenjima i psiho - socijalnim inicijativima koje se često ne bave stvarnim problemima sa kojima se suočavaju povratnici. Također vrlo zanimljivo istražuje ulogu online platformi zajednice u obnavljanje oštećene društvenim mrežama raseljenih zajednica. Dr Ger Duijzings, Profesor socijalne antropologije na Sveučilištu u Regensburgu i Fakulteta za Istočne i Jugoistočne Evropske studije.

... Napisano sa kombinacijom strasti i zdravim (lucidnim) realizmom…Sebina Sivac - Bryant je proizvela zaista izuzetan istraživacki rad.
Prof. John Brewer, Profesor Post-konfliktnih studija, Queen Univerzitet Belfast.

Knjigu možete naručiti preko amazona, ili izdavača sa popustom od 30% online code: PM16THIRTY http://www.springer.com/gp/book/9781137588371


Agenda

24. maj: Dan napada na Kozarac

26. maj: Godišnjica logora Trnopolje

27. maj: Prvi dan Ramazana

31. maj: Dan bijelih traka

Ko je na portalu: 271 gostiju i nema prijavljenih članova

Najstarija Razglednica iz Kozarca.jpg

Malena Maida Bašić, djevojčica od jedanaest godina, sjedila je na skemliji koju joj je od drveta napravio otac Ibrahim. Skrivali su se osam mjeseci u šumi Kozare. Tog hladnog zimskog jutra, 12.februara 1993.godine, ispred šatora od cerade i najlona, jela je grah sa udrobljenim bajatim kruhom. Zavladala je potpuna tišina. Vojnici su ih opkolili i prišli na dvadesetak metara. Kada je zapucalo prvi je pao njen otac. Osjetila je oštar bol u stomaku i strovalila se na leđa. Pokušala je da dozove majku Mirsadu ali glas je ostao u grlu. Gledala je kako meci kidaju komadiće odjeće sa majčinih grudi dok istrčava iz šatora. Maidini prstići stezali su kašiku. Tanjir se nije prevrnuo. Pokušala je udahnuti ali bolni grč iz stomaka nije dao. Vid joj se mutio i mogla je prigušeno čuti jedino još vrisak brata Mirsada koji pokušava pobjeći. Dječijim grudima prostrujao je zadnji drhtaj.

Piše: Edin Ramulić

* Opis zadnjih trenutaka života djece u tekstu baziran je na autentičnim forenzičkim, sudskim i informacijama dobijenim od očevidaca.