Izdvajamo

"Bijeli balon" je naziv autobiografskog dokumentarnog filma autora Nihada Ademija koji donosi priču bivšeg zarobljenika u logoru Omarska. Film je prikazan danas u kinu Cinema City u sklopu 22. izdanja Sarajevo Film Festivala.

Ovaj autobiografski dokumentarni film prati život Nihada Ademija, bosanskog ratnog zarobljenika koji se vraća kući kako bi rekonstruisao svoja zastrašujuća iskustva u logoru smrti Omarska.

"Bijeli balon" je portret rata, zarobljeništva i ponovne slobode, daleko od svoje zemlje.

Nihad danas živi u Kanadi, gdje se bavi fotografijom i filmom i kaže kako je na ovaj način svoju priču želio podijeliti sa ostatkom svijeta.

Po završetku filma je izrazio zadovoljstvo što je imao priliku ispričati svoju priču.

"Nije bilo baš jednostavno, ali čovjek ne može biti sebičan i mora misliti i na druge. Ja sam u ratu izgubio dosta prijatelja, iako ne volim koristiti tu riječ 'izgubio'. Nisam ja njih izgubio, zna se gdje su oni. Oni su izgubili snove, glas i osjetio sam da sam dužan da im dam taj oteti glas", govori autor.

Dodaje kako mi danas imamo veliku odgovornost da iznova podsjećamo na užase koji su se dogodili i ukazujemo na njih.

"U Prijedoru nam ne dozvoljavaju da napravimo spomenik ubijenoj djeci za vrijeme rata u BiH. Žele to da zataškaju, kao da toga nikad nije bilo. U Trnopolju se nalazi spomenik nastradalim srpskim vojnicima, tačno na mjestu gdje je bio logor za nas, za moju mamu. Danas u Omarskoj nama nije dozvoljeno da napravimo bilo kakav spomenik, već samo da jednom godišnje odemo tamo. Upravo zbog takvih stvari se ne može ići dalje", kazao je Ademi za Klix.ba.

Film o svom iskustvu odlučio je snimiti jer vjeruje da je umjetnost najjača sila koju imamo i treba biti iskorištena kako bi se rekla istina.

"Svi mi znamo da politika to neće uraditi, niti će to napraviti iko drugi. Umjetnost je ta koja ima tu misiju, da li to bio film, muzika ili nešto drugo. Tu nema prepreke, tu nema barikada, umjetnost je jača od svih granata i svih užasa", poručio je Ademi.

Film "Bijeli balon" će biti prikazan na filmskom festivalu u Torontu, a autor navodi kako ima planove da ga vidi i publika u Cannesu.

 L. Č./Klix.ba


Agenda

18. juli: Tradicionalni fudbalski turnir "Asim Mahmuljin" stadion FK Bratstvo
19. juli: Izložba slika "Ni krivi ni dužni", aula OŠ Kozarac
20. juli: Kolektivna, Šehidska dženaza 09.00 sati stadiona FK Berek, 11.00  klanjanje dženaze i ukop na
lokalnim mezarjima: Bišćani,Rizvanovići, Rakovčani, Zecovi, Kamičani i Bosanski Novi. 
 
22. juli: Memorijalni pohod na Kozari, Planinarski dom Debeli brijeg
24. juli: Posjeta bivšem logoru Keraterm
25. juli: Prvi poslovni skup Kozaracke dijaspore
27. i 28. juli: Fudbalski turnir Kamičani, igralište u Kamičanima
28. juli: "Groznica subotnje večeri" restoran Stara bašta
29. i 30. juli: Memorijalni turnir u Kozaruši, stadion FK Mrakovica
29. i 30. juli: Motorijada, stara pilana
31.07. august: Obilježavanje godišnjice izgradnje i svečanog otvaranja Spomen obilježja u Krkićima
03. i 04. august: Tradicionalni turnir u basketu "Amir Ključanin" školsko igralište
06. august: Posjeta bivšem logoru "Omarska"

Klikni na sliku: spisak donatora, asfaltiranje puta kroz Hadžiće

Ko je na portalu: 88 gostiju i nema prijavljenih članova

duga nad kozarcom (2012).jpg

Nikada zločine naših komšija zaboraviti nećemo i dok smo živi o njima ćemo svjedočiti i sve ljude na njih podsjećati. Istinu o našem stradanju ćemo konstantno širiti, a pravdu na ovosvjetskim sudovima uporno tražiti. Za istinu ćemo živjeti, raditi i umirati! Zbog toga danas na ovom mjestu želimo još jednom jasno kazati da su nas naše komšije u nedjeljnim, poslijepodnevnim satima, 24. maja 1992. godine, svojim paravojnim snagama napali, da su tada nad nama agresorski čin započeli i u narednom vremenu realizirali, da su na području naše općine više od 3.000 naših najmiliji poubijali, a njihova tijela u mnogobrojne jame i grobnice skrili, da su naše majke i sestre silovali, da su nas u logore zatvorili i u njima najtežim torturama mučili, da su naše imetke pljačkali i uništavali, da su naše džamije palili i rušili, da su nas sa ognjišta naših protjerali, da su nam povratak na njih osporavali, da se ni nakon 25 godina za zločine svoje nisu pokajali, da zločince iz svog naroda nisu izdvojili već su se s njima poistovjetili, da kosti naših najmilijih još uvijek na njima znanim mjestima kriju, da svoju omladinu lažima o nama truju, da na započetom zlu devedesetih godina i dalje ustrajavaju.

Mr. Amir ef. Mahić
25.05.2017. god.