Izdvajamo

 

Grad Prijedor raspisao je javni poziv za realizaciju Programa korišćenja budžetskih sredstava za poljoprivredu u 2016. godini.

Maksimalni iznos podsticaja za tekuću godinu je 2.000 KM za fizička lica i 4.000 KM za preduzetnike i pravna lica.

Za podsticaje mogu konkurisati svi poljoprivredni proizvođači na teritoriji grada Prijedora upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao komercijalna ili kao nekomercijalna gazdinstva, ukoliko blagovremeno podnesu zahtjev za podsticaje i ispune uslove ovog programa.

Podsticaji će se dodjeljivati za govedarstvo, ovčarstvo, svinjarstvo, peradarstvo, pčelarstvo, proizvodnju gljiva, proizvodnju povrća na otvorenom, proizvodnju žitarica, voćarstvo, plasteničku proizvodnju povrća i cvijeća i obnovu poljoprivredne mehanizacije.

Rokovi za dostavljanje prijava za javni poziv različiti su za svaku od oblasti i kreću se od kraja juna, preko kraja avgusta i kraja septembra do kraja oktobra ove godine.

Sredstva za unapređenje poljoprivrede u budžetu grada Prijedora za 2016. godinu iznose 494.000 KM kao i lani.

Od toga iznosa za podsticaje i razvoj u poljoprivrednoj proizvodnji namijenjeno je 250.000 KM, za izradu osnove zaštite uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta 100.000 KM, za proizvodnju povrća i cvijeća u zatvorenom prostoru 50.000 KM, za unapređenje voćarske proizvodnje 40.000 KM, za obnovu poljoprivredne mehanizacije 15.000 KM, a za učešće u finansiranju protivgradne zaštite 39.000 KM.

Javni poziv objavljen je u današnjem broju lokalnih sedmičnih novina “Kozarski vjesnik” i na zvaničnoj internet stranici grada www.prijedorgrad.org.

SRNA

Nikada zločine naših komšija zaboraviti nećemo i dok smo živi o njima ćemo svjedočiti i sve ljude na njih podsjećati. Istinu o našem stradanju ćemo konstantno širiti, a pravdu na ovosvjetskim sudovima uporno tražiti. Za istinu ćemo živjeti, raditi i umirati! Zbog toga danas na ovom mjestu želimo još jednom jasno kazati da su nas naše komšije u nedjeljnim, poslijepodnevnim satima, 24. maja 1992. godine, svojim paravojnim snagama napali, da su tada nad nama agresorski čin započeli i u narednom vremenu realizirali, da su na području naše općine više od 3.000 naših najmiliji poubijali, a njihova tijela u mnogobrojne jame i grobnice skrili, da su naše majke i sestre silovali, da su nas u logore zatvorili i u njima najtežim torturama mučili, da su naše imetke pljačkali i uništavali, da su naše džamije palili i rušili, da su nas sa ognjišta naših protjerali, da su nam povratak na njih osporavali, da se ni nakon 25 godina za zločine svoje nisu pokajali, da zločince iz svog naroda nisu izdvojili već su se s njima poistovjetili, da kosti naših najmilijih još uvijek na njima znanim mjestima kriju, da svoju omladinu lažima o nama truju, da na započetom zlu devedesetih godina i dalje ustrajavaju.

Mr. Amir ef. Mahić
25.05.2017. god.