Izdvajamo

 

Postupajući po nalogu tužioca iz Posebnog odjela za ratne zločine, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu BiH, jučer su na području prijedorske opštine lišili slobode šest osumnjičenih osoba.
Oni se dovode u vezu sa ratnim zločinima počinjenim tokom 1992.godine u prijedorskim logorima Trnopolje, Keraterm i Omarska.

Prema informacijama koje dolaze iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine jučer uhapšeni se terete da su, za vrijeme širokog i sistematičnog napada usmjerenog na civilno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Prijedora i okoline, u svojstvu pripadnika Vojske RS, svjesno i značajno doprinoseći udruženom zločinačkom poduhvatu, vršili progon na diskriminatorskoj osnovi, po nacionalnoj, političkoj i vjerskoj pripadnosti, a u okviru toga činili krivična djela ubistava, mučenja, prisilnog preseljenja i deportacije.


Logor Trnopolje

Osumnjičeni su bili dio sistema logora Trnopolje, Keraterm i Omarska osnovanih na području Prijedora tokom 1992. godine od strane Kriznog štaba i drugih civilnih i vojnih vlasti u koje su nezakonito zatvarani civili muškarci, žene, djeca i starije osobe bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, njih više od trideset hiljada, te sa ciljem progona sa područja pod kontrolom civilnih vlasti i Vojske RS, podvrgavani trijaži, mučenju, silovanju i seksualnom i drugom zlostavljanju, ubistvima i deportaciji, a što je za posljedicu imalo sistemska silovanja više desetina žena i djevojčica u logorima Trnopolje i Omarska, više stotina ubistava zatvorenih civila i progon preko 90% nesrpskog stanovništva sa područja opštine Prijedor, a osumnjičeni su svojim ulogama pomogali i doprinijeli održavanju tog sistema ili direktno vršili pojedina nečovječna djela prema zatvorenim civilima.

Tužilaštvo BiH navodi da se osumnjičeni terete za silovanje najmanje 15 žena, među kojime su bile dvije maloljetne osobe, koje su od posljedica silovanja i seksualnog zlostavljanja preminule.

U logoru Keraterm silovana je Sebiha Turkanović koja je bila zatočena sa dvoje maloljetne djece. Podržava hapšenje i naglašava da su u Trnopolju silovane i maloljetnice. Iako se trudi, kaže da je ljeto 1992. godine i dešavanja u logoru Trnopolje, nemoguće zaboraviti.

“Jako mi je teško, I čitavu godinu ja to ne mogu zaboraviti. I, narednih godina koliko živim, moje teške uspomene stoje u mom srcu. Nema lijeka da to može zalijećiti.

Nusreta Sivac je jedna žena koje su silovane u logoru Omarska. Podržava napore da se odgovorni za silovanja, seksualna zlostravljanja i druge ratne zločine izvedu pred lice pravde. U više navrata je svjedočila pred Haškim tribunalom i kako kaže nakon logoraških dana istini i samo istini je posvetila ostatak života.

“Ja sam se zaklela kad sam preživjela logor, još 1992.godine, da ću ostatak svog života posvetiti borbi za istinu”.

Građanski aktivista Edin Ramulić posebno naglašava strahote bivših logoraša prijedorskog logora Keraterm. Njegov otac i brat, logoraši Keraterma, ubijeni su ljeta 1992. godine. Ramulić naglašava da je Keraterm u Haškom tribunal označen kao logor masovnog silovanja muškaraca.

“ Tribunal u Hagu je utvrdio da je u Keratermu bilo masovnog, seksualnog zlostavljanja muškaraca. U presudi Milomiru Stakiću u to se možete i uvjeriti. Ono što je dodatno strava, ta seksualna zlostavljanja su se dešavala javno, tu na ovom prostoru ispred hale broj 3.”, kaže Ramulić. Prema podacima UN u period 1992.-1995. godina u BiH je silovano između 20 i 50 hiljada žena, djece i muškaraca.

Senudin Safić/mojprijedor

Postovani Nijaze,

Hvala mnogo na predivnim prilozima i fotografijama kojima nas uvijek obradujes. Sve ovo sto radite danas, trag je koji ostavljate za sobom, a koji ce jednoga dana pripadati kozarackoj arhivi. Svaki put imam osjecaj da sam prosla kroz nas dragi Kozarac i zavirila pomalo u svaki njegov sokak. Vrijeme prebrzo leti, a u toj neuhvatljivoj brzini zaboravimo koliko je svaki trenutak vazan i kako ga trebamo cijeniti i po mogucnosti zabiljeziti.

Kako su govorili nasi stari, "Danas jesmo, sutra nismo.." U ovozemljskoj trci koja se sve vise pretvara u borbu za meterijalne stvari koje dominiraju, veoma se rijetko nadje vremena za dusu i cesto znacaj malih, obicnih stvari spoznamo tek kada ih pocnemo gubiti. U sustini zivimo samo za danas, jer proslost ne mozemo promijeniti, a buducnost i njenu tajnu ne mozemo unaprijed spoznati.
Vec smo to jednom iskusili na svojoj kozi, u proteklom ratu, kada smo tako brzo izgubili ono sto smo godinama sticali, a najgore od svega je gubitak ljudskih zivota.

26.04.2014
Semira Jakupovic