Izdvajamo

 

SAVEZ LOGORAŠA U BOSNI I HERCEGOVINI
Saopštenje u povodu obilježavanja 31. godišnjice prvog raspuštanja logora
Manjača kod Banja Luke i obilaska masovne grobnice Bunarevi
U subotu, 18. novembra 2023. godine, od 11.00 sati, na lokaciji bivšeg logora Manjača kod Banja Luke,
članice Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Savez logoraša USK ,dr.Irfan Ljubjankić" i Regionalni savez
udruženja logoraša Banja Luka, sa svojim članicama, će obilježiti 3 1. godišnjicu od početka raspuštanja logora
Manjača i posjetiti masovnu grobnicu - jamu Bunarevi.
Torture logora Manjača, ograđenog bodljikavom žicom i minskim poljima, u čijem užem okruženju su
pronađene imasovne grobnice, prosšlo je preko 5000 logoraša pretežno bošnjačke i hrvatske, a jednim dijelom i
srpske nacionalnosti. Prepoznatljivi ćirilićni naziv ,LOGOR" iznad ulaza, je bez dileme ukazivao na činjenicu
da su pozitivne nade onih koji udu svedene na minimum. Formiran na vojnom poligonu iznad Banja Luke radi
pritvaranja zarobljenih osoba sa ratišta u susjednoj Republici Hrvatskoj već 1991. godine, naknadno je korišten
za zatvaranje logoraša Ključa, Sanskog Mosta, Prijedora, Kotor Varoši, Doboja, Mrkonjić Grada, Šipova, Banja
Luke. Tadašnji ministar vanjskih poslova Republike Francuske, Bernard Kouchner u avgustu 1992. godine
posjećuje ovaj logor i upoznaje svijet o torturama logora Manjača, a jedan je od najzaslužnijih za to prvo
raspuštanje i zatvaranje ovog logora. Na žalost, kratko nakon tog prvog raspuštanja, logor je ponovo otvoren,
ali ovaj put za logoraše sa područja širom Bosne i Hercegovine.

U subotu, nakon obiljcžavanja u logoru, nastavit ćemo putem prema Ključu, do mjesta masovne grobnice,
jame Bunarevi, u kojoj su avgusta 2000. godine, po prijavi stanovnice tog kraja, Borke Ožegović ( koja će nešto
kasnije takode biti ubijena ), pronađeni i kompletirani ostaci 23 ubijena logoraša sa područja sela Humići kod
Ključa. Kasnijom istragom Jasmina Odobašića a.r., člana Instituta za traženje nestalih osoba BiH, je potvrdeno
da taj broj žrtava nije i konačan i da je potrebno ponovo uraditi kvalitetniju ekshumaciju žrtava Bunareva, u
čemu ga je spriječila smrt u martu ove 2023. godine.

Za dokazane ratne zločine u logoru Manjača, osudeni su samo neki od glavnih zločinaca na 130 godina
zatvora, dok je zločin nad jamom Bunarevi, kao i ubistvo svjedokinje Borke Ožegović, do današnjih dana ostao
nerazješnjen neradom policije RS-a i Okružnog tužilaštva u Banja Luci.
Zbog ovih, ali i svih drugih razloga, te zbog borbe za izgradnju kvalitetnog društva i jakih državnih
institucija, Savez logoraša u Bosni i Hercegovini zajedno sa svojim članicama, će pamtiti i podsjećati na žrtvu
logoraša širom države, te kontinuirano davati svoj doprinos borbi za tu istinu i pravdu i konačno za adekvatan
tretman i Zakon o zaštiti žrtava ratne torture. Dajte i vi svoj doprinos !

DA SE NE ZABORAVI- DA SE NE PONOVl!

SAVEZ LOGORAŠA U BOSNI I HERCEGOVINI
predsjebnik
prof Seid Omerović, mr.ecc.

Malena Maida Bašić, djevojčica od jedanaest godina, sjedila je na skemliji koju joj je od drveta napravio otac Ibrahim. Skrivali su se osam mjeseci u šumi Kozare. Tog hladnog zimskog jutra, 12.februara 1993.godine, ispred šatora od cerade i najlona, jela je grah sa udrobljenim bajatim kruhom. Zavladala je potpuna tišina. Vojnici su ih opkolili i prišli na dvadesetak metara. Kada je zapucalo prvi je pao njen otac. Osjetila je oštar bol u stomaku i strovalila se na leđa. Pokušala je da dozove majku Mirsadu ali glas je ostao u grlu. Gledala je kako meci kidaju komadiće odjeće sa majčinih grudi dok istrčava iz šatora. Maidini prstići stezali su kašiku. Tanjir se nije prevrnuo. Pokušala je udahnuti ali bolni grč iz stomaka nije dao. Vid joj se mutio i mogla je prigušeno čuti jedino još vrisak brata Mirsada koji pokušava pobjeći. Dječijim grudima prostrujao je zadnji drhtaj.

Piše: Edin Ramulić

* Opis zadnjih trenutaka života djece u tekstu baziran je na autentičnim forenzičkim, sudskim i informacijama dobijenim od očevidaca.