Izdvajamo

Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine je izvještaj zasnovan na rezultatima kombinirane metode istraživanja koja uključuje sveobuhvatno mapiranje dijaspore iz BiH u deset odabranih odredišnih zemalja: Australija, Austrija, Danska, Njemačka, Italija, Holandija, Slovenija, Švedska, Švicarska i Sjedinjene Američke Države. Istraživanje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine.​

Dijaspora iz BiH u SAD-u i razvojne incijative

Migranti iz BiH u SAD već su uključeni u nekoliko razvojnih incijativa u BiH. I dok je većina ovih incijativa usmjerena na geografske lokacije i regije koje nazivaju domom, migrant iz BiH učestalo podržavaju različite humanitarne incijative u BiH. Lokalni restorani, supermarketi, kafići, biznisi i dijasporska udruženja redovno prikupljaju donacije za različite humanitarne incijative u BiH. Osim toga, jedan broj supermarketa, koji prodaju proizvode iz BiH, posluju kao uspješna i velika preduzeća za uvoz. Značajan primjer je “Europa Market Import Foods” u St. Louisu koji ne samo da je najveći uvoznik delikatesa iz centralne i istočne Evrope, već i distributer na državnom nivou.

Drugi veliki doprinosi razvoju dolaze u obliku novčanih pošiljki i kroz dijasporski turizam u BiH, obično tokom ljetnih mjeseci. Novčane pošiljke i posjete domovini osiguravaju veliki finansijski poticaj ekonomiji BiH. Slično tome, razmjena znanja doprinosi razvoju putem različitih profesionalnih i akademskih konferencija, predavanja, radionica, razmjena podataka, školskim i univerzitetskim programima razmjene, praksama i intelektualnim različitostima. Nekoliko američkih univerziteta je uspostavilo programe razmjene sa BiH, a organizacije, kao što je Bosanskohercegovačko-američka akademija umjetnosti i nauka (BHAAAS) nude programe koji omogućavaju uspostavljanje veza i razmjenu znanja između naučnika, umjetnika i profesionalaca porijeklom iz BiH u SAD i BiH.

Što se tiče biznisa, volja dijaspore iz BiH u SAD za zajedničkim razvojnim incijativama sa BiH je povezana sa onim sektorima industrije u kojim posluju, zanimanjima i obimom posla. Vlasnici velikih firmi u industrijama kao što su, na primjer, prijevoz i građevina, navode kao prepreku nedostatak zajedničkih razloga/interesa u pogledu djelatnosti. Neki smatraju ulaganje u BiH rizičnim i još više ograničenim velikom geografskom udaljenošću. Zanimljivo je da se manje firme čine više otvorenim i zainteresiranim za razvojne incijative, ali navode nedostatak sredstava kao prepreku za ulaganje. Međutim, najčešće navođene prepreke za pokretanje biznisa ili ulaganje novca u BiH su kompleksnost birokratije, nestabilna ekonomija i nedostatak državne ili lokalne podrške. Osim toga, opći osjećaj među dijasporom iz BiH u SAD je da potencijal dijaspore nije prepoznat u BiH i da mnoge prilike za razvoj i saradnju sa dijasporom još uvijek ostaju nerealizirane.

Dijaspora iz BiH anketirana u SAD čini se veoma otvorenom za ideje razmjene znanja i kratkoročnih aranžmana kao načina za izgradnju razvojnih incijativa sa domovinom. Mnogi su izrazili entuzijazam za mogućnosti kao što su razmjene predavanja i znanja virtuelno i lično, a posebno za izgradnju prilika sa mladim.

Intervjui održani sa pojedincima i fokus grupama, također, otkrivaju da značajan broj pripadnika dijaspore iz BiH želi i sanja povratak u BiH, ali ova želja je striktno ograničena na one u penzionerskoj dobi. Mnogi migrant iz BiH prve generacije su predvidjeli podjelu njihovog penzionerskog života između SAD i BiH. Međutim, skoro svi navode teškoće pri ostavljanju svoje djece i unučadi, koji su “Amerikanci bosanskog porijekla” i koji “osjećaju prema Chicagu ono što ja osjećam prema Prijedoru”. Tokom intervjua sa fokus grupama, nekoliko priča su ispričali pojedinci koji su se vratili u BiH i nakon neuspješne reintegracije i suočeni sa mnogim preprekama u pokretanju vlastitog biznisa, ponovo su migrirali u SAD. Odabrani broj prve generacije migranata iz BiH navodi da nemaju namjeru trajno se vratiti, pa ni nakon penzionisanja. Dva razloga koja su, u ovim slučajevima, najčešće navedena su pristup zdravstvenoj zaštiti i strah od oživljavanja ratnih sjećanja.

Mladi, sa druge strane, od kojih je većina rođena u SAD ili su BiH napustili u veoma ranoj dobi, očigledno ne osjećaju tu istu nostalgičnu povezanost sa BiH kao njihovi roditelji i identificiraju se sa SAD kao njihovom domovinom i kulturnim centrom. Kao glavni razlog zbog kojeg ne misle o povratku u BiH navode obrazovne i profesionalne mogućnosti u SAD. U isto vrijeme izražavaju, posebno putem svog etničkog identiteta, određen nivo odgovornosti i poštovanja prema BiH kao zemlji njihovog porijekla.

Važno se prisjetiti da je većina migranata iz BiH u SAD stigla kao izbjeglice, što znači da su nasilno i protiv svoje volje protjerani. I dok neki imaju svoje kuće i imovinu u BiH koje su ponovo izgradili i u koje su ulagali zadnjih 20-25 godina, neki nemaju gdje da se vrate i kada bi to željeli. Ove dvije okolnosti – I) prisilno preseljenje i II) uzimanje u obzir posjedovanje kuća i imovine u BiH, su važne u razmatranju volje dijaspore iz BiH za učešće u razvojnim incijativama u BiH. Postoji određeni nivo trauma povezanih i sa ratnim iskustvima u BiH i sa progonom i preseljenjem među velikim brojem migranata iz BiH koji žive u SAD. Ovi faktori ih mogu spriječiti u istraživanju razvojnih incijativa sa BiH. Trećina anketiranih migranata ostaje sumnjičava prema motivima za upotrebu dijaspore iz BiH u razvoju, posebno 20 i više godina nakon preseljenja. Iako nesretno, ovo gledište također oslikava komunikacijske mogućnosti između migranata iz BiH u SAD-u i BiH.

Stavovi dijaspore iz BiH prema organima vlasti

Zaključci iz intervjua sa pojedincima i fokus grupama pokazuju da je dijaspora iz BiH u SAD-u i dalje zadržala interesovanje za politiku u BiH, iako manje nego što je bio slučaj kada su se tek preselili u SAD. Većina prati politiku u BiH putem društvenih mreža, lokalnih nacionalnih radio stanica (iako su u laganom nestanku), TV programa na bosanskom jeziku (BosTel) i kroz druženja sa prijateljima i familijom. Međutim, velika većina gleda vijesti, prati politiku, emisije i događaje iz BiH putem IPTV na kojem je moguće gledati kanale iz BiH uživo. Mnogi su također uključeni u lokalne politike dijaspore, kao i u politiku SAD-a. Zajedno sa američkim državljanstvom došla je i politička odgovornost koju migrant iz BiH u SAD-u izražavaju glasanjem i kroz aktivnosti u zajednici i komšiluku.

Na pitanje šta misle o vladinim institucijama u BiH, većina migranata iz BiH rekla je da se osjećaju kao da su stavljeni u nepovoljan položaj i demoralizirani su zbog politike BiH. Posebno su razočarani zbog nedostatka politike BiH vezane za saradnju sa dijasporom. Većina bi željela vidjeti kako veze između dijaspore iz BiH i BiH jačaju putem škola maternjih jezika, kulturnih aktivnosti, razmjene znanja i ekonomske saradnje.

Što se tiče mišljenja o diplomatsko konzularnim misijama BiH u SAD, dijaspora iz BiH je zabrinuta zbog manjka izdvojenih sredstava za diplomatsko konzularne misije BiH u SAD-u i stoga su ograničene usluge koje im mogu pružiti i posebno brzinom kojom ih pružaju. Ovo mišljenje je u potpunom skladu sa onim što su izvijestile diplomatsko konzularne misije BiH u SAD, a to je da su zbog nedostatka sredstava ograničeni u efikasnosti i komunikaciji sa dijasporom iz BiH, ali da i dalje rade najbolje što mogu. Obje strane misle da ima mnogo prostora za napredak koji mora početi dodjeljivanjem odgovarajućih sredstava.

 

mojabih


PUTNIČE,

TO ŠTO SI SAD TI,

TO SAM NEKAD BIO JA!

A TO ŠTO SAM SAD JA,

TO ĆES JEDNOM BITI TI!

Sa jednog nišana sa mezarija u Kozarcu