Izdvajamo

Odbornici DF-a i SDA napustili su 18. sjednicu Skupštine grada Prijedora nakon što im nije dozvoljeno da se obrate, piše novinska agencija Patria.Naime, šef Kluba odbornika SNSD-a Dragoslav Kabić tražio je na sjednici da se sankcionišu organizatori obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru, jer tvrdi kako je sve to bošnjačka propaganda, te da Bošnjaci i Hrvati nikada u Prijedoru nisu morali nositi bijele trake.

SNSD-ov odbornik u gradskoj Skupštini je dobio četiri minute da govori o “navodnoj bošnjačkoj propagandi”, a kada su odbornici DF-a i SDA zatražili da im se omogući da reaguju, to pravo im je uskraćeno.

Nakon toga su odbornici ovih stranaka Mirsad Duratović (DF), Mesud Trnjanin, Sabahudin Garibović i Ajdin Mešić (SDA) odlučili napustiti sjednicu.

– Iako je SNSD i skupštinska većina prošle godine na moj zahtjev odgodila sjednicu Skupštine grada koja se trebala održati 31.5. na Dan bijelih traka, ove godine pokazali su svu svoju dvoličnost politike koju vode zavisno od dnevno političkih potreba i korištenja u izborne svrhe teških tema.

Haški tribunal je utvrdio da su Bošnjaci i Hrvati morali nositi bijele trake, ali to nije dovoljno gradskim vlastima. Ovo je kontinuitet negiranja ratnih zločina od strane institucija vlasti u Prijedoru – kazao je za agenciju Patria odbornik DF-a Mirsad Duratović nakon napuštanja sjednice.

Mesud Trnjanin, šef Kluba SDA u gradskoj Skupštini smatra da se ovim vrijeđaju sve prijedorske žrtve.

– Ogorčeni smo ovakvim javnim istupima i zloupotrebi skupštinske govornice kojom se iznose neistine i vrijeđaju sve prijedorske žrtve nesrpske nacionalnosti iz perioda 1992-1995, a u cilju predizborne kampanje – kazao je Trnjanin za Patriju.

Podsjećamo, nakon obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru 31. maja, oglasio se Gradski odbor SNSD-a koji je poručio kako se manifestacija Dan bijelih traka održava „bez ikakvih validnih dokaza i argumenata“.

SNSD smatra da je „vezivanje bijele trake bila ratna oznaka raspoznavanja srpskih oružanih pripadnika u odbrani grada Prijedora 30. i 31. maja 1992. godine“.

Krizni štab bosanskih Srba je 31. maja 1992. godine putem lokalnog radija pozvao Bošnjake i Hrvate da svoje kuće označe bijelim plahtama, a da prilikom izlaska iz kuća obavezno nose bijele trake oko ruke.

Tokom rata u Prijedoru je prema zvaničnim podacima ubijeno 3.137 ljudi, od čega 256 žena i 102 djece. Kroz prijedorske logore prošlo je više od 30.000 ljudi.

nap.ba

Hoce li ikad oprostiti,

Beco i Sadeta Medunjanin, ko smije oprostiti u ime njihovog Harisa, Ko ce oprostiti umjesto nastavnica: Velide i Asime Mahmuljin, hoce li im ikad oprostiti moj jaran Kockar ili moj Braco, ko ce im oprostiti u ime Damira Blaževica -Kroke, Hasana Mujicica Didinog, Brace i Mirse Bejdinih sinova, Zile i Ilkana iz Kozaruše, Muamera Kulenovica, Zoke i Ante Murgica, Mensurke Poljak i Majde Zulic, Ko ce oprostiti u ime Salke Sinanagica-Žutog ili u ime Ermina i Hirzada Bešica il’ Ademovic Emira, Hoce li iko smjeti oprostiti u ime Ekrema, Nedada i Velida, sinova Muhameda ef. Bešica, ili u ime trojice sinova majke Mejre ili trojice sinova majke Redžepe Oruc, ili trojice sinova Subhe Alic, njenog Zice, Zilhe i Bahrije ili Mehinih Ene i Ekrema, ko može oprostiti u ime šestorice Forica ili kompletne porodice Taiba Forica, ko u ime Eniza Blaževica koji je živ zapaljen u Kozarcu. Ko ce oprostiti u ime svih onih nevino pobijenih cijih se imena ne mogu sjetiti u ovom trenu?