Izdvajamo

 

Predsjednik Skupštine Grada Prijedor Mirsad Duratović, koji je i bivši zatočenik prijedorskih logora, istakao je da je od policije dobio „uvjeravanja da prate i da će pronaći počinioce“

Tri grafita posvećena Ratku Mladiću, osuđenom za genocid pred Haškim tribunalom, prekrečena su u utorak, 16. novembra u Prijedoru, na na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH), potvrđeno je u Policijskoj upravi (PU) Prijedor za Radio Slobodna Evropa (RSE).

„Policijski službenici su došli do saznanja da su se u toku noći pojavila tri grafita, odnosno dva lika koja asociraju na Ratka Mladića i jedan grafit sa ispisanim imenom ‘Ratko Mladić’. Sva tri grafita su prekrečena od strane mještana, a o svemu je obaviješten i dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru, koji se izjasnio da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela“ rekla je za RSE Zvezdana Alendarević, portparolka PU Prijedor.

Predsjednik Skupštine Grada Prijedor Mirsad Duratović, koji je i bivši zatočenik prijedorskih logora, istakao je da je od policije dobio „uvjeravanja da prate i da će pronaći počinioce“.

Dodaje da je brzo uklanjanje murala i grafita pozitivan znak.

„Sama odmah brza intervencija policije i uklanjanje grafita, pokazuje da ipak u Prijedoru postoje ljudi koji se ne slažu sa ovim. Većina Prijedorčana je protiv te politike i tih koji crtaju takve stvari“, rekao je Muratović.

Satko Mujagić, bivši logoraš iz Prijedora, naveo je za RSE da je jedan grafit sa likom Ratka Mladića oslikan pored mezarja u naselju Skela, najvjerovatnije između večeri u ponedjeljak 15. novembra i utorak u jutro, 16. novembra.

Grafit sa tekstom „Ratko Mladić srpski heroj!“, nalazio se, prema Mujagićevim riječima, već neko vrijeme na jednoj od prijedorskih stambenih zgrada.

„Čujem da je policija već bila na licu mjesta i da je slika već prekrečena što je veoma dobar znak i nadam se i vjerujem da Prijedor danas nije isti kao Prijedor 1992. godine“, rekao je Mujagić za RSE.

Nije poznato na kojoj se lokaciji nalazio treći grafit sa likom Mladića.

Mujagić ističe da su za „ovakve incidente više odgovorni neodgovorni političari kao Dodik, Vučić i Vulin koji veličaju masovne ubice i negiraju genocit, nego nekoliko anonimnih ‘umjetnika’ koji na tu retoriku nasjedaju i crtaju te murale“.

„Ljudima na Balkanu treba mir i prosperitet i ne može me niko ubijediti da je narodu do sukona, međutim, neko ih stalno podgrijava i stvara napetost“, naveo je Mujagić.

Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je odlukom od 23. jula, dopunio član 145 a Krivičnog zakona BiH. Dopune, između ostalog, predviđaju kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.

Uoči nametanja odluke, Inzko je posjetio nekoliko gradova u Republici Srpskoj (jedan od dva entiteta u BiH) nakon čega je objavio pismo za javnost u kojem je naveo kako je šokiran veličinom i brojem murala ratnim zločincima.

Od Foče, Kalinovika, Gacka, Nevesinja i Gradiške je tražio uklanjanje murala sa likom i djelom Ratka Mladića, ocjenjujući da je “situacija toliko nakaradna da se može sačiniti ‘turistička’ karta top bosanskohercegovačkih gradova sa muralima ratnim zločincima”.

Mural sa likom haškog osuđenika Ratka Mladića u Foči, na istoku Bosne i Hercegovine, dug 25 metara, prvi je koji je uklonjen nakon zahtjeva Inzka.

Najprije je posut žutom farbom 25. jula, a u međuvremenu i potpuno prefarban bojama srpske trobojke.

U Kalinoviku, Nevesinju, Gradišci i Gacku murali i dalje nisu uklonjeni. Vlasti u tim lokalnim zajednicama ističu ili “kako nisu nadležni” za taj posao ili “čekaju nalog odozgo”.

Valentina Inzka je početkom avgusta na poziciji visokog predstavnika za BiH naslijedio Christian Schmidt.

U odgovoru na upit RSE kako komentarišu to što murali Mladiću i dalje nisu uklonjeni u većini od pet opština, u Kancelariji visokog predstavnika (OHR) za BiH ističu kako su “Izmjene Krivičnog zakona BiH objavljene u Službenom glasniku BiH u julu ove godine”.

“Ovo je pitanje za nadležne domaće institucije”, stoji u odgovoru iz OHR-a za RSE od četvrtka, 11. novembra.

Izmjene Krivičnog zakona BiH zvanično su objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, a negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca u BiH je kažnjivo od narednog dana, 28. jula.

Za sprovođenje Krivičnog zakona BiH nadležni su Tužilaštvo BiH i Sud BiH.

Predstavnici iz Republike Srpske od 27. jula, iz protesta zbog Inzkove odluke, započeli su bojkot rada institucija BiH.

Tri dana kasnije, 30. jula, Narodna skupština RS usvojila, po hitnom postupku, Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.

Za zločine počinjene u logorima na području Prijedora, u Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri nakon što je njihov predmet iz Haškog Tribunala prebačen na Sud BiH.

slobodna-bosna.ba

Draga braćo i sestre, vama poručujem da se nikoga osim Uzvišenog Allaha ne bojite i da istinu ni od koga ne krijete, već je svim ljudima oko sebe uporno govorite. Ne sjećajte se šehida svojih samo učenjima Kur'ana i dova, već ih se sjećajte vašim svjedočenjima o njihovoj nevinosti i komšijskoj krvoločnosti. Sjećajte ih se upiranjem prsta u njihove ubice. Sjećajte ih se svjedočenjem na sudovima. Sjećajte ih se tako što ćete djecu i unučad svoju učiti ko ih je ubio. Čuvajte ova polja koja su krvlju njihovom natopljena. Čuvajte ovu planinu po kojoj su kosti njihove rasijane. Čuvajte državu Bosnu i Hercegovinu zbog koje su oni ubijani. Budite ponosni na vjeru svoju čistu, naciju svoju hiljadugodišnju, jezik svoj bosanski! Budite ponosni na šehide svoje, bilo one koji su svoje živote izgubili nakon agresorskog upada ili one što se boriše u redovima armije Republike Bosne i Hercegovine.

Mr. Amir ef Mahić
25.05.2017. god.