HUTBA
ZEKAT NA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE

Hvala Allahu Gospodaru Blagom i Milostivom. Salavat i selam donosimo na našeg miljenika i poslanika Muhammeda, alejhisselam, na njegov čestiti rod i uzorite ashabe, te molimo našeg Gospodara da nas žive na pravi put uputi, a naše merhume, posebice naše šehide, vječnim džennetom nagradi! Amin!
Braćo i sestre,
Uzvišeni Allah, dž.š., je Taj koji nam je život darovao, On nas je blagodatima neizmjernim u životima našim počastio, On nam je i vrijeme rastanka sa ovim prolaznim svijetom odredio i Čas suđenja propisao. Najveća blagodat ovoga svijeta kojom smo počašćeni jeste ta što nas je muslimanima učinio, što nas je u islam uputio, jer sve ljepote i blagodati ovoga svijeta su bezvrijedne i kratkotrajne ukoliko vjerom u Jednog Boga nisu okićene.

Shvatajući darovanu blagodat islama, vjernici se u svojim životima nastoje u potpunosti pokoriti Uzvišenom Allahu. U plejadu propisa, kojima potvrđujemo svoju pokornost Allahu, dž.š., i našu zahvalnost samo Njemu, ubraja se i obaveza o kojoj bismo u ovim jesenskim danima trebali da povedemo računa. Ta obaveza je propisani zekat na poljoprivredne proizvode. Naime, Uzvišeni Allah, dž.š., propisuje zekat na više vrsta našeg imetka. Postoje u skladu sa vremenom izdvajanja dvije vrste zekata i to: onaj koji se izdvaja svake godine i onaj koji se izdvaja samo jednom.

Tako se zekat na zlato, srebro, novac, vrijednosne dionice, krupnu i sitnu stoku, te trgovačku robu daje svake godine ukoliko posjedujemo propisani minimalni iznos, to jest nisab. Sa druge strane, poljoprivredni proizvodi podliježu obavezi davanja zekata, ali se zekat na ove proizvode daje samo u godini žetve i više se na njih ne izdvaja zekat bez obzira koliko dugo u našem posjedu bili i kolike količine imali.

Shodno tome da se nalazimo na kraju poljoprivredne sezone i okolnosti u kojoj možemo po prvi put svjedočiti organiziranom prikupljanju zekata na poljoprivredne proizvode na našem području ovu hutbu ćemo iskoristiti da damo osnovne informacije o zekatu na ovu vrstu imovine.

Propis obaveznog izdvajanja zekata na poljoprivredne proizvode pronalazi svoje utemeljenje u Kur'an-i-kerimu, između ostalog, u ajetu koji glasi:
''O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stječete i od onoga što vam Mi iz zemlje dajemo, ne izdvajajte ono što ne vrijedi da biste to udijelili – kad ni vi sami to ne biste primili, osim zatvorenih očiju. I znajte da Allah nije ni o kome ovisan i da je hvale dostojan.''
(El-Bekare, 267)
Shodno navedenom ajetu predstavnici pravnih škola u islamu su jedinstveni u stavu da se zekat daje na sve poljoprivredne proizvode koje čovjek sije radi svoje prehrane uz uvjet da se ti proizvodi mogu skladištiti na duži period. Prema tome zekat se daje na sve vrste žitarica jer je njihovo skladištenje i dugotrajnije čuvanje moguće.

Da bi neko bio dužan dati zekat na žitarice prevladavajuće je mišljenje islamskih učenjaka da i za ovu vrstu imovine postoji nisab, to jest minimalna količina koju treba da posjedujemo da bismo bili u obavezi izdvojiti zekat. Tako je pretežno mišljenje da je minimalna količina 653 kg ovih proizvoda. U slučaju žitarica, a u skladu s vremenom i okolnostima u kojima živimo, smatramo da se ovaj nisab na žitarice može prihvatiti kao mjerodavan u današnje vrijeme. Prema tome, ukoliko nakon samo jedne sjetve sa svojih njiva budemo ubrali više od 653 kg neke od žitarica na nju bismo morali dati zekat.

Ovdje je bitno naznačiti da je za svaku od žitarica potrebno imati navedenu količinu. Što znači da nećemo, primjerice, objediniti kukuruz i pšenicu već svakog od njih treba da imamo više od 653 kg da bismo na njih morali dati zekat. Dalje je pitanje koliki procenat se izdvaja na ime zekata. U pogledu navedenog možemo istači da se na žitarice u našim uvjetima daje 5% ili dvadeseti dio.

Navedeno je s razlogom što današnje bavljenje sjetvom žitarica zahtijeva izuzetno velika ulaganja, pa se u tom slučaju ne izdvaja desetina ili ušur, već pola od toga.
Pored navedenog zekat na poljoprivredne proizvode se daje i na sve vrste povrća. Tako je obaveza dati zekat na krompir, luk, grah, leću, sjemenke suncokreta, lana i sličnog. Značajan broj islamskih učenjaka i za ovu vrstu poljoprivrednih proizvoda zahtijeva minimalni iznos od 653 kg.

Međutim, skloniji smo, iz predostrožnosti diktirane njihovom današnjom vrijednošću, ovdje kazati da se na ove proizvode treba dati zekat ukoliko količina koju smo sa zemlje ubrali zadovoljava naše godišnje potrebe, te pored toga imamo i viška. Da bismo pojasnili na konkretnom primjeru ovo znači da bismo trebali dati zekat, na primjer, na krompir ukoliko smo ga imali 300 kg, a treba nam samo 200 kg za našu porodicu.

Procenat koji bismo trebali dati na ovu vrstu poljoprivrednih proizvoda na ime zekata ovisi od naših ulaganja i vremenskih prilika. Ukoliko je godina rodna, a naša ulaganja nisu velika onda se daje desetina ukupnog roda, to jest ušur. Ukoliko je godina rodna, ali su i naša ulaganja značajna onda se daje 7,5%.

Dok u slučajevima kada su ulaganja u proizvodnju ovih proizvoda velika ili je godina nerodna tada se daje 5% ili dvadeseti dio. Prema navedenom obrascu se daje zekat i na oraščaste plodove kao što su orasi i lješnjaci.
Na sušeno voće i pčelinji med se takođe daje zekat. Pošto je kod proizvodnje voća u našim prilikama uvijek prisutno značajno ulaganje tokom proizvodnje i sušenja, na njega se daje zekat ukoliko ga imamo više nego što nam je potrebno za našu porodicu i to 5% ili dvadeseti dio ukupne količine. I zekat na med se obračunava prema istom principu.

Pretežno mišljenje islamskih učenjaka jeste da se na kratkotrajne poljoprivredne proizvode ne daje zekat. To bi značilo da se, na primjer, na paradajz, paprike, patlidžane, bostan, te svježe kruške, jabuke, i slično, ne daje zekat bez obzira što ih proizvedemo više nego nam je potrebno za našu porodicu. Jedino se zekat na ove proizvode daje ukoliko ih prodajemo, pa njihovom prodanom vrijednošću dostignemo iznos nisaba na trgovačku robu koji je u ovo vrijeme 5.825 KM. Što , na primjer, znači, ukoliko smo prodajom paradajza, nakon odbijanja svih troškova, zaradili 5.825 KM ili više dužni smo na ukupan iznos zarade dati zekat u iznosu od 2,5% ili četrdeseti dio zarade.

Zaključujući temu o zekatu na poljoprivredne proizvode želimo još jednom ukratko ponoviti da zekat na sve žitarice trebamo dati na svaku onu od koje smo ubrali 653 kg ili više i u tom slučaju dajemo 5% ili dvadeseti dio u današnje vrijeme. Na dugotrajno povrće i oraščaste plodove dajemo zekat ako ga imamo više nego nam je potrebno za našu porodicu i to 5 % ako su nam ulaganja velika ili je godina nerodna, 7,5% ako imamo značajnih ulaganja a rodna je godina i 10% ako je rodna godina a nemamo značajnijih ulaganja u proizvodnji.

Na sušeno voće i pčelinji med dajemo zekat u iznosu od 5% ako ga imamo više nego što zahtijevaju potrebe naše porodice. Međutim, zekat ne dajemo na kratkotrajno povrće i voće osim ako ga prodajemo pa imamo čistu godišnju dobit veću od 5.825 KM. U tom slučaju dajemo na ime zekata u novcu 2,5%.
Na kraju molimo Uzvišenog Allaha dž.š. da nas sviju na pravi put uputi, da nam naše ibadete primi, a naše duše i naša srca zekatom i drugim dobrim našim djelima očisti! Amin!

U Kozarcu, 3. Muharrema 1437. h.g/16. oktobar 2015. godine
Kozarački glavni imam:
Amir ef. Mahić