Na planini Manjača u blizini Banje Luke danas je komemorativnim skupom obilježena 22. godišnjica zatvaranja logora kroz koji je prošlo oko 5.000 logoraša.

Manjača je kao zatočenički logor počeo da funkcioniše 15. maja 1992. godine. U jednom trenutku, na Manjači je bilo zatočeno približno 3.640 muškaraca. Logor je bio smješten na vojnom terenu za obuku, u objektima bivše vojne farme.

Zatočenici na Manjači bili su uglavnom Bošnjaci, a bilo je i nešto bosanskih Hrvata i tek poneki bosanski Srbin. Velika većina zatočenika bili su civili, bilo je i maloljetnih i starijih, kao i duševno hendikepiranih muškaraca, (navedeno je tokom sudskih postupaka u Haškom tribunal).

Današnjem skupu su prisustvovali preživjeli logoraši iz cijele BiH. Doputovali su iz Sarajeva, Mostara, Brčkog, Tuzle, Donjeg Vakufa, Jajca, Sanskog Mosta, Ključa i Prijedora.

"Ovdje mrtvi žive, ovdje mrtvi govore. Manjača je mjesto zločina koji su srpske vojne i političke strukture u periodu od 1992. do 1995. godine u kontinuitetu vršile nad logorašima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti", poručio je predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković.

Kako je kazao, Manjača je mjesto zločina nad logorašima, a Savez logoraša u BiH na mjestu bivšeg logora želi odati počast svim ubijenim logorašima kako Manjače tako i svih ostalih logora.

"Želimo jasno prenijeti poruku da je naše opredjeljenje suživot, tolerancija i pomirenje. Svjesni smo toga da se od prošlosti ne može živjeti ali isto smo tako svjesni da svojim djelovanjem utičemo na to kakva će nam biti budućnost, ne toliko zbog nas nego zbog mlađih generacija", dodao je Mešković.

Blizu 600 članova porodica ubijenih logoraša i bivši logoraši došli su iz Krajine, Sarajevskog i Tuzlanskog kantona, kao i predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti entiteta i države.

Prisutnim su se obratili predstavnici udruženja preživjelih logoraša i vjerskih zajednica, a počast ubijenim logorašima odala je i počasna jedinica Oružanih snaga BiH.

Mešković je rekao, i danas smo imali problem sa policijom koja je pokušala spriječiti ulazak počasne jedinice u krug bivšeg logora.

Kroz logor Manjača je prošlo skoro 5.000 logoraša. Tokom zatočeništva na Manjači pretpostavlja se da je ubijeno više od 500 civila.

Manjača je bio logor u kontinuitetu od 1992. do 1995. godine, prvo za Hrvate zarobljene u Hrvatskoj, a onda za Bošnjake i Hrvate koji su dovezeni sa područja Krajine, Prijedora i tuzlanske regije.

Nihad Tadžić ispred štale u kojoj je boravio 3 mjeseca sa fotografijom, on je bez košulje, a koja je napravita 1992. ovdje na Manjači .

Mnogi logoraši sa zaustavljaju ispred štale gdje su bili zatvoreni, zatim spontano prepričavaju život i torturu koju su ovdje preživjeli.

Bilo mi je teško Nihada odvojiti od ovih vrata. Mjenjao je boje lica od crvenila, crno, a zatim blijedo, oči suzne, strah, a zatim neki čudan smjeh, psovke, šutanja, dozivanje drugova...