Izdvajamo

Ratni veterani iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, bivši pripadnici Armije RBiH, HVO-a, VRS-a i HV-a, prisustvovali su komemoracijama i odali počast žrtvama u Briševu i Zecovima kod Prijedora gdje je danas obilježena 28. godišnjica zločina nad Bošnjacima i Hrvatima tog kraja.

Prije 28 godina, u operacijama Vojske Republike Srpske na lijevoj obali Sane koje su započele 23. jula, ubijeno je više stotina bošnjačkih i hrvatskih civila dok ih je veliki broj odveden u logore u Prijedor i Sanski Most. U selu Briševu u dva dana, 24. i 25. jula 1992. godine, ubijeno je 68 civila, žena, djece, i starijih osoba. U Zecovima, koje se nalazi u blizini Briševa, ubijeno je više od 100 civila, također uglavnom žena, djece i starijih osoba. Među ubijenima u Zecovima je i porodica Fikreta Bačića, njegova dva maloljetna sina, žena, majka i još više od 30 članova šire porodice.

Ratni veterani iz regiona i mirovni aktivisti komemoracijama su prisustvovali na poziv organizatora komemoracije, Udruge „Dom Briševo – Dobri“ i porodice Fikreta Bačića koja već godinama organizira komemoraciju za svoje najmilije u Zecovima.

“Došli smo da, kao ratni veterani i mirovni aktivisti, odamo počast svim žrtvama i pošaljemo poruku kako nam se rat, kao jedno strašno nasilje, nikada ne bi trebao ponoviti. Kao čovjek stidim se svih ovih mjesta na kojima su ubijani ljudi, posebno oni koji su bili bespomoćni, bilo da su civili ili da su zarobljenici. Ovakva zlodjela predstavljaju civilizacijski sunovrat. Iskazujemo duboko poštovanje prema žrtvama u Briševu i Zecovima kao i svim njihovim porodicama, posebno onima koje i danas tragaju za svojim najmilijim. Kao bivši borci želimo ukazati na važnost nastavka procesuiranja odgovornih za ove ratne zločine kao i na pronalazak nestalih”, kazao je Amer Delić, član Centra za nenasilnu akciju (CNA) i ratni veteran Armije RBiH iz Zavidovića uz pojašnjenje da ratni veterani iz Srbije koji inače prisustvuju komemoracijama nisu bili u prilici putovati uslijed pandemije.

Mirovna organizacija Centar za nenasilnu akciju, sa uredima u Sarajevu i Beogradu, od 2008. godine organizuje posjete grupe ratnih veterana iz Hrvatske, Srbije i BiH mjestima stradanja civila i vojnika tokom posljednjeg rata te zvaničnim komemoracijama stradalim koje organizuju lokalne i državne vlasti i udruženja žrtava.

Zdravko Marijan, predsjednik Udruge „Dom Briševo – Dobri“ ratne veterane i mirovne aktiviste koji su prisustvovali komemoraciji upoznao je sa detaljima napada i zločina nad Briševljanima, trenutnom stanju u vezi povratka prognanih, izgradnji memorijala u znak sjećanja na ubijene…

“Nažalost, Briševo je danas pusto i zaraslo, vratila se samo jedna obitelj, realno je pretpostaviti da za deset godina neće biti nikoga. Naša udruga je uzela sebi za cilj da, dok smo mi živi, održavamo sjećanje na naše najmilije i na njihovu žrtvu. To je najveće hrvatsko stratište u Bosni i Hercegovini ali se, nažalost, osjećamo zapostavljenim, selo nema ni pristojan makadamski put, nemamo struju, na komemoraciju ne dolaze visoki zvaničnici… I ja sam veteran, učestvovao sam u borbama i znam šta je rat… Ali ubistvo civila, ubistvo djece i nemoćnih je ratni zločin, to je uvijek ratni zločin bez obzira ko su počinioci a ko su žrtve”, kazao je Marijan.

Misu u Briševu predvodio je biskup banjalučki Franjo Komarica koji je u svom obraćanju istaknuo važnost sjećanja na žrtve, ali i na praštanje i pomirenje. Biskup Komarica je sa Briševljanima svake godine, a u svom obraćanju naglasio je kako je sve ove godine nastojao raditi na očuvanju sjećanja na žrtve protiveći se političkim zloupotrebama žrtava. Na kraju mise čitana je i poruka biskupa Komarice o praštanju i pomirenju, a župnik don Boris Ljevak zahvalio se veteranima koji su zajedno došli da s njima podijele bol.

Preživjeli članovi porodice Bačić su, nakon povratka u svoje mjesto, podigli spomenik svojim najmilijim u obliku otvorene knjige. Fikret Bačić danas je prepoznatljiv simbol borbe za pravo na sjećanje na žrtve u Prijedoru, posebno na djecu. Ratnim veteranima koji su došli u Zecove kazao je kako je sebi u obavezu uzeo dvije stvari: traženje svojih članova porodice koji se i do danas vode kao nestali i insistiranje na procesuiranju ubica.

“Ja ne mogu oprostiti ubicama niti to želim. Ja ne mogu kriviti cijeli jedan narod za moje stradanje, ali se znaju ubice i zločinci i njima se upravo sudi”, kazao je Bačić.

Mještani Zecova koji su se vratili muče slični problemi kao i Briševljane, a poseban problem je činjenica da naselje nema riješeno pitanje vodosnabdijevanja.

Pero Vočkić, veteran VRS-a iz Šamca, kazao je kako se uvijek na ovakvim mjestima osjeća tužno jer svjedoči bolu žrtava.

“Kada čujete da nakon toliko godina porodice nisu pronašle svoje najmilije, onda mi je najvažnija poruka da se pomogne pronalazak ubijenih, da oni bar na taj način, kao i njihove porodice nađu smiraj”, kazao je Vočkić.

Veterani iz regiona u organizaciji Centra za nenasilnu akciju do sada su prisustvovali komemoracijama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 kod Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Novom Gradu/Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova glavica), Sijekovcu kod Broda, Laništima kod Brčkog, Trusini kod Konjica, Ahmićima kod Viteza, Grabovici kod Mostara, Skelanima kod Srebrenice, Stupnom Dolu kod Vareša, u Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kruševca, Aleksincu, te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Gošiću kod Knina, saopćio je CNA tim.

bhrt.ba


Neumitno se bliži dan kada će Vam postaviti pitanje: “Tata, gdje si ti bio kada su ubijali djecu po Prijedoru?”

Fikret Bačić