Izdvajamo

Da se investiranje u BiH, te marljivost i upornost itekako ispalati vidimo na primjeru firme Austronet, koja je na čelu sa direktorom Enesom Kahrimanovićem, nosilac mnogobrojnih priznanja, i velikog uspjeha postignutog od dana osnivanja pa do danas.

Priča o Austronetu počela je 2007. godine kada je Kahrimanović, radnik u jednoj austrijskoj firmi, predložio nadležnima da postoji potreba izrade ovakvih proizvoda i na prostoru BiH. a danas zapošljava 75 radnika.
“Firma Austronet je počela sa radom 2008. godine u svojoj novoj hali, a danas, do 2015. godine ostvarila je poprilično velike rezultate i u povećanju proizvodnje i broja radnih mjesta. Danas ima 75 zaposlenih koji proizvode 96% proizvda za potrebe tržišta Evropske unije, ” ističe Kahrimanović. 
Firma Austronet izrađuje proizvode za potrebe građevinskog i poljoprivrednog sektora, reklame i zaštitne mreže oko teniskih terena, te zaštitna jedra Soliday, koja izvoze na evropsko tržište a koja su stopostotno bosanskohercegovački proizvod.

Koliko se njegov trud, a prije svega ljubav prema rodnom kraju i želja da učini nešto dobro za mjesto u kome je odrastao, isplati, pokazuje nam i mnogobrojna priznanja i nagrade:
2010. godine najveći izvoznik u BiH kada su u pitanju mala preduzeća i firma sa ostvarenom najvećom neto dobiti, 2013. godine Šesnaestomajska Plaketa Prijedora, najveće priznanje kao najznačajnijem investitoru na području opštine Prijedor, te Specijalno priznanje u akciji Najmenadžer BiH.
I ove, 2015. godine, Austronet je proglašen kao evropska firma u BiH u kategoriji srednjih preduzeća, a Kahrimanoviću je dodjeljeno priznanje Najmenadžer jugoistočne i srednje Evrope.
Kahrimanović je naglasio da se posebno zahvaljuje zaposlenima u ovoj firmi jer uspjeh i rezultati ne bi bili ovakvi bez njih:
“Razlog zbog koga bih htio da se zahvalim zaposlenima na svemu onome što su uradili do sada, je taj, jer bez njihovog truda i zalaganja svi rezultati i nagrade ne bi imali smisla”.
On poručuje svima onima koji su u BiH a i u  drugim zemljama, a koji su u mugućnosti i koji imaju veliki kapital, da i ovdje postoji mogućnost uspjeha i da vrijedi ulagati.
“Ako želimo da pomognemo samima sebi onda je ovo najbolji način, da investiramo u svoje mjesto”.

Tekst: Emina Hodžić
Foto: Nijaz-Caja Huremović


Paradoks našeg vremena!

Naučili smo kako da preživljavamo, ali ne i kako da živimo. Dodajemo godine životu, ali ne i život godinama.

"Paradoks našeg vremena je da imamo veće zgrade, ali kraće živce; šire puteve, ali uže vidike; trošimo više, a imamo manje; kupujemo više, uživamo manje. Imamo veće kuće, a manje porodice; više udobnosti, a manje vremena; imamo više diploma, ali manje razuma; više znanja, a manje rasuđivanja; više stručnjaka, a još više problema; više znanja u medicini, a sve manje zdravlja.

Kaže Uzvišeni: “Znajte da život na ovom svijetu nije drugo do igra, i razonoda, i uljepšavanje, i međusobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece! Primjer za to je bilje čiji rast poslije kiše oduševljava nevjernike, ono zatim buja, ali ga poslije vidiš požutjela, da bi se na kraju skršilo. A na onom svijetu je teška patnja i Allahov oprost i zadovoljstvo; život na ovom svijetu je samo varljivo naslađivanje.” (El-Hadid, 20.)

#Lijepa_riječ