PETRINJA/KOZARAC – Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Petrinje proteklog vikenda organiziralo je posjet mjestu Kozarac, kako sami lokalni mještani vole reći „Najvećem malom gradu na svijetu“. Kozarac je mjesto koje je prije rata brojalo i do 30-tak tisuća stanovnika, a danas ih ima manje od pet tisuća, priča nam jedan od domaćina, Jusuf Arifagić, koji je nakon strahota rata i preživljena tri logora otišao u Norvešku, da bi se nakon nekoliko godina vratio u svoj Kozarac.
„Ako pričamo o našem Kozarcu, ovo je grad koji je bio potpuno uništen i sravnjen sa zemljom. 1999.godine je krenuo povratak, a ovo što se danas vidi, to su Kozarčani izgradili sa svojim vlastitim sredstvima. Ono što možda Kozarac razlikuje od ostalih povratničkih sredina, da smo mi Kozarčani shvatili da je bitno da mi budemo ti koji će se ciljano ovdje vratiti, investirati kapital, otvoriti radna mjesta ako želimo da ovaj grad opstane. Uspjeli smo u tome i izgradili smo potpuno novi grad. U ovaj grad je investirano do danas više od pet milijardi maraka, izgrađeno je pet tisuća novih objekata, značajan dio tvrtki, otvoren je značajan broj radnih mjesta. Realno, mi smo danas Kozarčani povratnici i kozaračka dijaspora koja broji više od 20 tisuća ljudi u 53 zemlje svijeta, kažu da punimo budžet Prijedora 50 posto“, priča nam Arifagić.
Danas je vlasnik najveće farme norveških krava na ovim prostorima te je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Republici Srpskoj. Podsjeća kako je Kozarac najveća ratna stradanja imao od sredine do kraja 1992.godine.
„Svo stanovništvo je bilo zatvoreno u tri velika prijedorska logora, Omarska, Keroterm i Trnopolje. Kažu da je kroz logor Trnopolje prošla 31 tisuća ljudi. Oni koji su preživjeli su na kraju našli svoje utočište u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, a jedan ogroman dio je otišao u treće zemlje. Danas imamo tu našu svakodnevicu s četiri do pet tisuća ljudi koji ovdje žive stalno. Tijekom ljeta stiže naša dijaspora, ali moramo priznati da ta naša dijaspora je upravo ta kategorija ljudi koji Kozarac održava na životu i spašava ga od financijskog kolapsa“, dodaje Arifagić, koji je ujedno i predsjednik Udruženja logoraša Kozarac kao što je i gradski vijećnik Grada Prijedora.
U mjestu Kozarac djeluje i KUD „Kozara“ koji je do sada već nekoliko puta gostovao u Petrinji na tradicionalnoj manifestaciji našeg Vijeća, Bošnjačkoj večeri folklora i sevdaha. Zajedno s predstavnicima Vijeća, položen je zajednički vijenac kod Spomen obilježja u samom mjestu Kozara koji podsjeća na sve žrtve ratnih stradanja tog mjesta.
„Ovo je jedino Spomen obilježje u Republici Srpskoj koje je u centru grada, dugo je trajalo dok smo dobili dozvolu da bi napravili spomenik. Zahvaljujući našim Kozarčanima, uspjeli smo izgraditi ovo spomen obilježje. Od 24.svibnja 1992.godine kada je izvršen napad na Kozarac, na taj prvi dan napada na Kozarac ubijeno je 700 nedužnih civila. Stanovnici su ovdje dovedeni i raspoređeni su te odvedeni u logore. Na ovom području ubijeno 1200 Kozarčana“, priča nam Hamdija Joldić, koreograf i voditelj KUD-a „Kozara“ iz Kozarca.
Kao i Arifagić i Joldić nam priča kako su mjesto uspjeli obnoviti nakon povratka, no mladih nema. Prilikom obilaska Medžlise islamske zajednice Kozarac, glavni imam Amir efendija Mahić se zahvalio na dolasku te je također podsjetio kako se na području Kozarca nalazi drugo najveće šehidsko mezarje nakon Srebrenice-Potočara. Među ubijenim žrtvama je i 102 djece te 256 žena. Najmlađa žrtva genocida imala je svega dva mjeseca, dok je najstarija žrtva imala 104 godine. Mahić ističe kako na tom području nije ostao niti jedan nesrpski stanovnik, a svi objekti su bili porušeni. „Grad je postao sinonim borbe za sve, a ljudi sinonim povratka i obnove“, ističe Mahić. Dan danas tragaju za još 574 osobe koje su ubijene tijekom 1992.godine, a upravo u sjećanje na žrtve, u budućnosti je u planu gradnja Memorijalnog centra kao i gradnja muzeja kako bi sačuvali od zaborava sve strahote koje su proživjeli.
Na gostoprimstvu se zahvalio Hajrudin Kulašić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Petrinje. „Hvala vam kao domaćinima, Kozarčanima, što ste nas proveli, bez obzira na loše kišovito vrijeme. Ugodno smo se proveli. Nadamo se da imamo velike prijatelje među ovim ljudima“, kazao je između ostaloga Kulašić.
Uz obiđeni logor Trnopolje, posjećena je i farma norveških krava vlasnika Jusufa Arfagića, nakon čega je posjećena i kapela Male Gospe, odnosno Mehmedova crkva, danas pretvoreno u izletište i omiljeno okupljalište planinara i izletnika. Riječ je o izletišu Pilanište koje ima i zanimljivu priču o „bosanskoj“ verziji Romea i Julije. Na području Kapele postavljen je i kip Gospe, gdje su članovi Vijeća prigodno upalili svijeću, dok je molitvu predvodio policijski kapelan Sisačko-moslavačke županije don Ivo Borić, koji se s par prigodnih riječi obratio i na samom mezarju.
Izvor: portal53.hr
